Nastava bosanskog jezika počela je u slovenskim osnovnim školama početkom oktobra. Odvija se u dvanaest škola na području cijele države, a svi predavatelji svoje znanje djeci bosanskog porijekla, kao i ostalim zainteresovanim učenicima, prenose na volonterskoj bazi, dok za život zarađuju radeći, najčešće, u proizvodnji, u tri smjene.
Da podsjetimo, Bosansko akademsko društvo u Sloveniji je u junskim razgovorima sa nadležnim ministarstvom iniciralo učenje bosanskog jezika kao dopunske nastave u slovenskim osnovnim školama, te naišlo na iznimnu podršku institucija, kao i profesora bosanskog jezika i književnosti koji su se javili i ponudili saradnju.
U bližoj budućnosti bit će pokrenute aktivnosti, da predmet postane izborni, što znači dio školskog, ocjenjivanog kurikuluma.
Trenutno su na nastavu bosanskog jezika i kulture prijavljena 163 osnovnoškolca.
Prema riječima Mirele Galijašević Rahić, voditeljice sekcije za bosanski jezik u BADS, te i jedne od predavateljica, nastavnicima veliki izazov predstavljaju kombinirane grupe učenika od 1. do 9. razreda.
“Zbog toga je i malo teže raditi, ali se snalazimo tako što prilagođavamo gradivo, za mlađe se uvijek nađe nešto za crtati o predviđenoj temi, dok starijim učenicima pokušavamo prenijeti više znanja. Nedostatak su udžbenici, zbog različitog uzrasta učenika moramo koristiti različite udžbenike, nastavne metode, igre i slično. Učenici su oduševljeni idejom da mogu učiti bosanski jezik i u školi, a nstavnici su sretni što imaju priliku da rade ono za šta su se školovali i što vole,” kaže Galijašević Rahić.
Podatak da su u slovenskim školama 163 učenika koji imaju dopunsku nastavu iz bosanskog jezika je, prema mišljenju prof. dr. Edvina Derviševića, predsjednika Bosanskog akademskog društva u Sloveniji, pokazatelj da je BADS na pravom putu.
“Profesori bosanskog jezika, članovi akademske zajednice, dobili su priliku da se dokažu u profesiji za koju su završili fakultete, da se umski i misaono izvuku iz svakodnevnice u kojoj rade samo za puku egzistenciju. Djeca, porijeklom iz Bosne, dobijaju akademsko znanje bosanskog jezika, na jednostavan i zanimljiv način. Cijelo društvo u Sloveniji dobija kvalitetu kroz edukaciju bosanske djece. Ta djeca će dobiti nove vidike, nadamo se svi da će postati akademski građani koji će graditi ljepši svijet,” ističe Dervišević.
U BADS-u su više nego zadovoljni odazivom djece i roditelja, s obzirom na to da je nastava organizovana u jako kratkom roku. Uvjereni su da će u narednim školskim godinama još više mališana posjećivati nastavu iz bosanskog jezika, te da će im uspjeti i riješiti problem finansiranja nastavnog kadra, koji, za sada, sve rade na volonterskoj bazi, prenosi Crna Hronika.