Piše: Jagoda Savić
Ko o čemu, baba o kolačima, a mi o dionicama naših velikih kompanija. Da je u Federaciji BiH zaista uspostavljena pravna država u kojoj nadležne ustanove vrše svoje funkcije nadzora, u našoj zemlji se nikada ne bi mogao desiti nikakav krupan kriminal sa kupovinom dionica, a mi se ovom temom uopšte ne bi bavili. Međutim, niz primjera pokazuje da je kriminal sa dionicama uzeo maha, a za propuštanje nadzora u ovoj oblasti je najodgovornija Komisija za vrednosne papire FBiH. U jednom periodu Komisiji za vrednosne papire je istekao mandat, a njeni članovi Hasan Ćelam, predsjednik, Matej Živković i Milorad Rajlić su donosili pravno ništavna rješenja koja su se ticala velikih preduzeća. Ovo prekoračenje ovlaštenja je potvrdila i presuda Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj 09 0 U006568 13 Uvp od 04.04.2013 godine.
Jedan od primjera teških propusta Komisije za vrednosne papire FBiH je i firma “Bosnalijek” iz Sarajeva. “Bosnalijek” je osnovan 1951 godine kao društveno preduzeće, a upis privatizacije u sudski registar je izvršen 2000 godine. Uspostavljanjem Sarajevske berze 2002 godine su počele i prve trgovine dionicama “Bosnalijeka”.
Ekscesne situacije su signalizirale problem
Prisjetimo se nekih ekscesnih situacija zbog kojih je “Bosnalijek” došao u žižu javnosti i koji su signalizirali o kakvom okruženju se zapravo radi. Ovom prilikom ćemo izdvojiti samo one koji su u javnosti ostavili posebno vidljiv trag i koji će se dugo pamtiti. Tako je npr. krizna situacija u “Bosnalijeku” kulminirala postojanjem dva paralelna Nadzorna odbora i dva vršioca dužnosti funkcije direktora, Šefika Handžića i Nedima Uzunovića. Ovaj drugi, Nedim Uzunović, je 01.07.2013 godine oko 06:00 sati ujutro ušao u krug “Bosnalijeka” u pratnji advokata Zijada Šušića, nasilno obio bravu kancelarije sekretarice direktora i otuđio pečat Kompanije, sa kojim je tokom cijelog dana vršio ovjeru raznih dokumenata. Nedimu Uzunoviću je zaštitarska agencija SAS SECURITY d.o.o. omogućila ulazak u “Bosnalijek”.
*Izvršni direktor za kvalitet Nermin Zubčević je 08.07.2013 godine dobio poruku prijetećeg sadržaja: „Nermine, pogrešne poteze vučeš, razmisli dobro šta radiš, glave će te koštati i tvoju porodicu isto“, a izvršna direktorica za proizvodnju i razvoj Belma Abazović : „Belma, budeš li i dalje pravila te poteze, koštaće te glave i tebe i tvoju porodicu, dobro razmisli šta i za koga radiš. I, razmisli isplatil’ ti se da ti porodica ispašta zbog tebe. Tebe ću pustiti da se sama ubiješ, a ja ću ti pobiti sve najmilije. Pozdrav“.
*Udruženje dioničara, akcionara i udjeličara (UDAU BH), na čelu sa predsjednikom Rizahom Softićem, i Samostalni ekspertni tim SET, su nastojali biti garant vladavine prava i reagovali su u najboljoj namjeri da zaštiti interese kompanije, radnika i države BiH. UDAU BH i SET tim, jedine svijetle tačke u događanjima oko “Bosnalijeka” su podnijeli krivične prijave Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu protiv predsjednika Odbora za reviziju “Bosnalijeka” Harisa Jahića, i članova odbora Mirzeta Ribića i Edisa Bolobana. Nakon toga je Udruženje UDAU BH podnijelo krivičnu prijavu prijavu protiv predsjednika Nadzornog odbora Edina Dizdara, članova Bernardina Alagića, Vedada Tuzovića, Mirne Sijerčić i Nedima Rizvanovića, i saziva od 27.05.2021, protiv predsjednika Nadzornog odbora Bernardina Alagića, i članova Vedada Tuzovića, Nedima Rizvanovića, Samira Telibećirovića i Madžida Avdagića.
Tužilaštvo BiH
Otvaranjem krivičnog predmeta broj T20 0 KTO 0016104 18 na Tužilaštvu BiH je klupko počelo da se odmotava. Tužiteljica Enisa Adrović je svoju optužnicu obrazlagala više od sat i po vremena. Navela je da kompletna istraga obuhvata 30-ak osumnjičenih, a da se djela koja im se stavljaju na teret mogu podijeliti u dva dijela, na prisvajanje protivpravne imovinske koristi i na nezakonitu privatizaciju „Bosnalijeka” i prodaju dionica firme.
Tužilaštvo BiH tereti prvooptuženog Nedima Uzunovića za organizaciju dvije kriminalne grupe za izvlačenje novca iz „Bosnalijeka” i ukupnu štetu po kompaniju u iznosu od 32 miliona KM. Uzunović se sumnjiči za period od 2005 do 2012 godine dok je bio direktor predstavništva „Bosnalijeka“ u Moskvi, kada je kompanija bila u većinskom vlasništvu Federalne vlade, a potom i za period od 2016 i 2017 godine dok je bio generalni direktor u Sarajevu, kada je “Bosnalijek” bio u rukama luksemburškog offshore fonda „Haden SA”.
Krađa prebacivanjem novca svojoj familiji:
Kad je u pitanju familija, Uzunović je na račun svog oca Seada uplatio iznos od 515 hiljada KM, očevoj firmi „Libero 5“ iz Konjica 760 hiljada KM, supruzi Jasmini Uzunović 226 hiljada KM, puncu Eminu Hadžiomeroviću 2,2 miliona KM, a kćerkama Almi Turajlić i Jasmini Uzunović 700 hiljada KM.
Krađa prebacivanjem novca fiktivnim firmama:
Dio teksta koji slijedi nije čaršijsko mahalanje u stilu “rekla-kazala” već se radi o navodima Tužilaštva BiH. Po istražnim radnjama ove pravosudne ustanove rezultira da je Uzunović kao direktor predstavništva „Bosnalijeka“ u Moskvi, tokom sedam godina sklapao fiktivne ugovore za konsultantske i marketinške usluge sa vlastitim offshore preduzećima. Zatim, kao generalni direktor “Bosnalijeka”, je sa računa ove kompanije uplatio 8,8 miliona na račun firme „Impericon Alliance Corporation“ sa Sejšela čiji je bio vlasnik, za obavljanje navodnih marketinških konsultacija i registraciju lijekova. Ovi milioni su isti dan bili prebačeni na privatne račune Uzunovića i sa njim povezanih osoba. Vještačenjem je utvrđeno da ta firma niti je registrovana za obavljanje usluga marketinga i registraciju lijekova, niti je vršila te djelatnosti. Na ovaj način je “Bosnalijek” oštećen za više od 8 miliona maraka, od čega je Uzunović je sebi pribavio oko 3 miliona KM imovinske koristi ,a osobe povezane sa njim više od 5 miliona KM. Uzunović je takođe 2,2 miliona KM prebacio firmi “Serreta Investing“ sa Britanskih Djevičanskih Otoka i 760 hiljada KM Valentini Buchnevoj, saradnici iz Rusije koja je kasnije postala jedna od regionalnih direktorica „Bosnalijeka“. Većinu ovih isplata Uzunović je pravdao ugovorima o kreditu ili uslugama.
Utvrđeno je i da Uzunovićeve lažne firme ni prije ni poslije poslovanja sa „Bosnalijekom” nisu imale nikakve značajne transakcije, kao i da usluge koje su te kompanije naplatile „Bosnalijeku” nikada nisu izvršene. Pronađeno je niz primjera formiranja ugovora o ustupanju i prodaji naplate potraživanja „Bosnalijeka” putem kojih je Uzunović kupovao dionice „Bosnalijeka” i sa ove dvije finansijske operacije ukrao 11 miliona KM.
Krađa zaradom na prodajama potraživanja:
2013 godine su ruski investitori putem brokerske kuće “Eurohaus” na slobodnom tržištu kupili 29,95 % udjela u “Bosnalijeku” i postali većinski vlasnici Bosnalijeka , a Uzunović je imenovan za generalnog direktora. „Bosnalijek“ je ubrzo sklopio niz ugovora o isporukama velikih količina lijekova ruskim preduzećima „Imperia Sodrushestvo“, “Imperia Pharma“, „Grama“ iz Sankt Petersburga i „CV Protek“ iz Moskve . “Imperia Pharma“ je do kraja 2014 godine dobila robu vrijednu 75 miliona KM, a već sredinom 2015 je proglasila stečaj, ostavši dužna „Bosnalijeku“ oko 28,3 miliona KM, skoro isto koliko su ruski investitori potrošili za preuzimanje ove tvornice lijekova. Veoma je bitno napomenuti da je firma “Haden SA” za sebe govorila da su predstavnici ruske firme “Imperia- Pharma”. Međutim, ista “Imperia-Pharma” se ogradila od takvih navoda. Direktorica Odnosa sa javnošću u “Imperia-Pharma” Anna Soloviova je u izjavi datoj za “Farmatsevtichesky Vestnik” tvrdila da ni “Imperia-Pharma” niti njeni vlasnici nisu kupili dionice Bosnalijeka.
“Bosnalijek” je sa firmom “Grama” potpisao ugovor o ustupanju duga “Imperia-Pharme”, pa je “Grama” preuzela dug i obavezala se da će ga isplatiti “Bosnalijeku” u roku od osam mjeseci. Suosnivač “Grame” je bio Konstantin Zevlov, tadašnji predsjednik Nadzornog odbora „Bosnalijeka“. „Bosnalijek“ je i nakon bankrota firme „Imperia Pharma“ nastavio isporučivati velike količine lijekova firmi „Grama“, a potom i firmi „Imperiya Sodruzhestvo“, čiji vlasnik je takođe bio Zevlov. Centar za istraživačko novinarstvo CIN je u više tekstova ruskim kompanijama pripisivao mutne radnje u BiH. Konstantin Zevlov je demantovao pisanje CIN-a “čiji reporteri su prvo izmiješali hronologiju događaja, a potom su svoju teoriju predstavili kao činjenicu”. Zevlov je izjavio: “lmperia Pharma” je bankrotirala godinama kasnije i ni na koji način nije povezana sa našim učešćem u kapitalu “Bosnalijeka”. Što se tiče duga firme “lmperia Pharma” prema “Bosnalijeku”, on je zaista postojao, ali nije iznosio 28 miliona KM, kao što је to izvještavao CIN, već oko 20 miliona KM kumulativno za sve ugovore. Dug firme “lmperia Pharma” , koji je prenešen na firmu “Grama”, je u potpunosti isplaćen. U 2015 godini je ispaćeno 15 miliona KM, a početkom 2016 godine i preostali iznos. To znači da je do trenutka CIN-ove objave članaka, dug “lmperia Pharme” prema “Bosnalijeku” bio u potpunosti isplaćen.
Tužilaštvo BiH je utvrdilo da su ruski kupci vraćali dugove, a da je Uzunović uprkos tome sa slovenačkom firmom “Maksimus Holding” 2015 godine zaključio ugovor o prodaji potraživanja od oko 34 miliona KM od firmi “Grama” i “Imperiya-Sodruzhestvo”, što je bio ugovor štetan po “Bosnalijek”.
Krađa na kupovini dionica:
Uzunović je u novembru 2016 godine zaključio ugovor o isporuci lijekova sa kompanijom “CV Protek” iz Moskve vrijedan oko 53 miliona KM. Ova firma je i danas najveći kupac “Bosnalijeka”. Zatim je u Češkoj osnovana firma “Close Ville”. Samo mjesec dana nakon početka rada ove firme, Uzunović je sa njenim direktorom Heinz Kurtom Reinholdom sklopio ugovor o ustupanju potraživanja od 5,5 miliona KM “Bosnalijeka” od firme “CV Protek”, s tim da ta firma zadržava procenat od 10 %. U obrazloženju koje je Tužilaštvu dao jedan od rukovodilaca “Close Ville”, ugovor je zaključen jer je “CV Protek” navodno bio pred stečajem, pa je postojala opasnost da dug neće biti isplaćen. Međutim, poslovni izvještaji ruske kompanije nisu ukazivali ni na kakve finansijske probleme, a “CV Protek” je od početka redovno plaćao za isporučenu robu.
„Bosnalijek” je firmi „CV Protek” ispostavio 55 faktura, od kojih je 7 bez ikakvog razloga prenio na „Close Ville”, jer je za sve to vrijeme firma „CV Protek” i dalje sarađivala sa”Bosnalijekom” i uredno plaćala sve dospjele fakture. Nakon toga je Uzunović sa „Close Villeom” potpisao još četiri ugovora o ustupanju potraživanja od firme „CV Protek” i firme „Puls Khimki”, pa su ove ruske kompanije na račun „Close Villea” uplatile oko 21 milion KM. „Close Ville” je od tog iznosa je zadržala oko 5,2 miliona KM i taj novac nije proslijedila “Bosnalijeku”. Kako bi se prikrilo porijeklo novca, u dogovoru sa Uzunovićem, novac je dalje nizom transakcija prenošen na osnovu ranije sklopljenih ugovora o posudbama iz Češke prebačen u Rusiju, potom u Švicarsku firmu “Inwestfinanzierung”, zatim na Bermude, i na kraju na Maltu, na račun koji je otvorila firma “KBC Euro Credit Capital Limited”. Tim novcem je “KBC” Malta godine putem berze od Vlade Federacije BiH 2016 godine kupila 673 hiljade dionica Bosnalijeka i postala najveći pojedinačni vlasnik 24,23 % ove kompanije.
Prenos potraživanja od ruskih firmi je proširen sklapanjem još dva ugovora sa firmom „Maximus Holding” iz Slovenije. Finansijska policija FBiH je u svom izvještaju navela da je zbog ugovora o prenosu potraživanja sa slovenačkim “Maksimus Holdingom” i češkim “Close Ville” „Bosnalijeku” pričinjena šteta od 10,1 miliona KM. Firma “Maximus Holding” je za ovaj posao naplatila proviziju od nešto više od 4,9 miliona KM, a potom je 2 miliona KM prebacila preko švicarske firme “Inwestfinanzierung” i offshore fonda “Sagehi Equity Fund Limited” sa Bermuda na račune “KBC Euro Credit Capital Limited”. Državna tužiteljica Enisa Adrović je način kako je ta kupovina izvedena okvalifikovala kao primjer pogodovanja trećim osobama na štetu „Bosnalijeka”.
Nedim Uzunović se branio od optužbi za finansijske malverzacije riječima da su potraživanja ustupljena kad je došlo do naglog pada ruske rublje, nakon što su Rusiji uvedene sankcije zbog sukoba oko Ukrajine i da je “Bosnalijek” tražio način kako da što prije naplati dugovanja. Nije se vršila prodaja jer je „CV Protek” bio nesolventan, već što su veliki apotekarski lanci bakrotirali i što je svaka odgoda nosila rizik. Svaka ta prodaja u eurima je „Bosnalijeku” navodno donosila ekstraprofit. Uzunović je pri tom zaboravio da se optužbe protiv njega odnose na nekoliko godina prije sukoba u Ukrajini.
U svim ovim zamrešnim finansijskim transakcijama, jednom se desilo i da je Šefik Handžić urgirao da se spriječi izvoz lijekova kupcu “Imperia-Pharma” iz Sankt Petersburga koji je bio vrijedan vrijedan 12 miliona eura, jer za njega nije bila obezbijeđena bankovna garancija za plaćanje. Tada je Handžić poslao urgentno pismo carinskoj službi Bosne i Hercegovine, a Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je obavijestilo nadležno tužilaštvo.
Vrlo je komplikovano pratiti tokove ovog novca “Bosnalijeka” u kojima Tužilaštvo BiH treba da dokaže postojanje krivičnog djela. Čitalac koji slabo poznaje geografiju će imati poteškoću i da u svojoj glavi zamisli geografsku kartu Evrope i dalekih zemalja i putanju kojom je novac išao s jednog kraja svijeta na drugi, od jedne do druge firme. Sa druge strane imamo tvrdnju Konstantina Zevlova o tome da je u vrijeme njegovog mandata prodaja “Bosnalijeka” od 2013 do 2016 godine porasla za 37 %, a ako se izdvoje Istočna Evropa i Rusija rast je bio 42 %. U istom periodu računovodstveni pokazatelj profitabilnosti poduzeća EBITDA ( profit prije nego što se oduzme kamata, porez na dobit i amortizacija) je porastao 116 %, sa 10 miliona KM na blizu 22 miliona KM. U 2013 godini neto dobit iznosila je samo 113 hiljada KM, u 2015 godini 11,1 milion MM, a u 2016 godini skoro 9,5 miliona KM. Ovo suočavanje podataka znači da bi Tužilaštvo BiH na posebno precizan način moralo razdvojiti pojedinačne finansijske operacije štetne po “Bosnalijek” od finansijskih operacija dobrobiti po ovu kompaniju.
Kralo se, moglo se
Dok narod sastavlja kraj s krajem i želi otići u inostranstvo da bi uspio preživjeti, pored nas teku potoci para koje niko ne vidi a koje neko grabi šakama, lopatama i bagerima i nemilice troši.
Zbog opasnosti od bjekstva, prikrivanja dokaza i ometanja istrage Sud Bosne i Hercegovine je donio odluku da blokira 23,6 % dionica „Bosnalijeka“ u vlasništvu „KBC Euro Credit Capital“ zbog sumnje da se ovaj fond sa Malte nalazi pod direktnom kontrolom Nedima Uzunovića. Ista mjera određena je i za njegovu ostalu imovinu u BiH, uključujući privatne račune i nekretnine u Sarajevu i Konjicu.
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je u maju prošle godine kantonalnim tužiocima Jasmini Čaušević i Enesu Kamenici dostavilo analizu kupovine i prodaje dionica „Bosnalijek”a na Sarajevskoj berzi u periodu od septembra 2012 do polovine maja 2013 godine, kada ih je „Haden SA” na Sarajevskoj berzi kupovao po 13 KM , iako su vrijedile i više od 20 KM. Činjenica je da na svim svjetskim berzama povećanu potražnju za dionicama prati i rast njihovih cijena, a u „Bosnalijeku” uprkos ogromnoj potražnji, cijena dionica nije prešla 15 KM po dionici. Osim ovoga, rasvjetljavanje traže i sljedeći tokovi novca: u septembru 2012 “Imperia Pharma” obezbjeđuje “Hadenu SA” skoro 50 miliona KM za kupovinu “Bosnalijeka”, od septembra 2012 do marta 2013 “Haden SA” uplaćuje “Eurohausu” 34 miliona KM za kupovinu dionica , pri čemu se negdje gubi 16 miliona KM ?? U martu 2013, “Haden SA” u Sarajevu podiže kredit od 7,8 miliona KM koji garantuje “Imperia Pharma”, pri čemu se ne zna zašto kredit ako su već poslata sredstva za kupovinu dionica i za šta je upotrijebljen taj kredit?? U aprilu 2013 “Haden SA” prebacuje novac firmi Zlatana Brkića, “Eurohaus” vraća “Hadenu” 2 miliona KM, a zatim “Eurohaus” u ime “Hadena SA” kupuje udio u “Bosnalijeku” za 32 miliona KM. Pri čemu nije precizirano ko ovde sa kim posluje po kom pravnom osnovu, već ovaj cijeli đir novca najviše podsjeća na narodnu izreku “…. lud zbunjenog”
Još treba znati da se „Haden SA” u kupovini dionica zaustavio na samoj granici od 30% (preciznije 29,95%) u trenutku kada bi morao izaći sa javnom ponudom za otkup svih ostalih dionica. Osim toga, činjenica je da na svim svjetskim berzama povećanu potražnju za dionicama prati i rast cijene, a u „Bosnalijeku” uprkos ogromnoj potražnji, cijena dionica nije prešla 15 KM po dionici.
Dana 08.12.2021 je u Sudu Bosne i Hercegovine održano ročište na kojem je razmatran prijedlog Tužilaštva Bosne i Hercegovine za određivanje pritvora Nedimu Uzunoviću. Advokat Mirsad Crnovršanin je svog klijenta branio uz pomoć nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke Mirsade Čeho i uz pomoć elaborata o finansijskoj opravdanosti angažovanja firmi za naplatu potraživanja , koja su sva naplaćena, a ukupni dobijen iznos od njih 1, 133 miliona eura. Zatim, uz pomoć revizorskog izvještaja ugledne revizorske kuće Deloitte i pokušaja prikazivanja Nedima Uzunovića kao nezamjenjivog, čijim pritvaranjem bi „Bosnalijek“ izgubio astronomske svote novca. Istraga o ovom kriminalu se nastavlja. SIPA je od 06.12.2021 godine počela vršiti veliku akciju pod kodnim nazivom “Trik”.
Gdje je rješenje za „Bosnalijek“?
Prije svega, važno je da izbor nove Uprave i novog Nadzornog odbora Bosnalijeka bude regularan i da u ove organe uđu čestiti i stručni ljudi koji će poštovati zakon, kao i da se radnici koji imaju svoje radničke dionice aktivnije uključe u kreiranje razvoja kompanije. Samo odlučivanje onih koji gledaju zajednički interes bi mogao ovu kompaniju izvući iz kaljuge u kojoj se našla.
Ko sprečava izlaz Bosnalijeka iz krize?
Na Skupštini diončara održanoj 10.3.2022 , a koji su sazvali dioničari koji su imali 46,48% dionica sa pravom glasa, izabran je novi Nadzrni odbor „Bosnalijeka“ u sastavu Madžid Avagić, Vedran Eterović, Nina Bijedić Mujanović, Mehmed Kadušić i Rijad Hasić . Komisija za vrednosne papire je svojim Rješenjem broj 03/1-19-67/22 od 12.5.2022 odbila upis novog Nadzornog odbora emitenta „Bosnalijek“ u Registar koji se vodi kod ove komisije. Dioničar „Bosnalijeka“ Softić Rizah je pokrenuo Upravni spor sa tužbom da ospori to rješenje. Međutim, sudija Kantonalnog Suda u Sarajevo Rada Bjeljac Delić je donijela odluku da da samo „Bosnalijek“, kojeg zastupa Nedim Uzunović, ima pravo pokretanja spora (???)i svojim Rješenjem broj 09 0 U 041688 22 U od 07.09.2022 odbacila Softićevu tužbu. Tako je došlo do situacije da je novom Nadzornom odboru onemogućeno dobijanje legitimiteta da odlučuje, jer bi novi Nadzorni odbor Uzunovića smijenio odmah po svom upisu u Registar KVP. Softić očekuje da će Vrhovni Sud FBiH ispraviti ovu blokadu sudije Bjeljac Delić, čime bi počelo poslovno ozdravljenje „Bosnalijeka“.
[…] Grabež za milione „Bosnalijeka“ […]