Sead Turčalo: Republika Srpska sprovodi „unutrašnju secesiju“!

Ovo  je prvi korak ka “unutrašnjoj secesiji”, kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba dekan Fakulteta političkih nauka u Sarajevu, prof. dr. Sead Turčalo, nakon što su zastupnici u Narodnoj skupštini Republike Srpske (NSRS) sinoć usvojili prijedlog zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti po hitnom postupku.

Njime se, kako tvrde, uređuje „svojina koju koriste subjekti koji vrše tu vlast od potpisivanja Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini, ali ne i svojina koja je do 31. decembra 1991. godine bila upisana kao imovina bivše Socijalističke Republike BiH“.

Kontinuitet politike

Na sceni je nedvosmisleno antidržavno, antiustavno i antidejtonsko djelovanje! Naime, Ustavni sud BiH utvrdio je na sjednici 22. septembra 2022. da „Republika Srpska nema ustavnu nadležnost za reguliranje pravne materije koja je predmet Zakona o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcioniranje javne vlasti Republike Srpske“ je to nadležnost BiH. Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je, također, 12. aprila upotrijebio bonske ovlasti i poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.

Predsjednik entiteta RS Milorad Dodik ranije istog dana je rekao da imovina države BiH „ne pripada Bosni i Hercegovini“ i da je Ustavni sud BiH donio odluku koja se neće sprovesti jer se entitet RS, te da se „neće odreći svoje imovine“.

„Ovo je pitanje hoće li ili neće biti Bosne i Hercegovine“, zaprijetio je Dodik.

Profesor Turčalo, ekspert za geopolitiku i sigurnost, veli da je donošenje Zakona o nepokretnoj imovini u Skupštini entiteta Republika Srpska samo kontinuitet politike desuverenizacije Bosne i Hercegovine od strane tamošnjih vladajućih struktura.

„Jasno je da titular državne imovine jeste Bosna i Hercegovina, imajući u vidu da je Dejtonskim mirovnim sporazumom nastavila kontinuitet Republike Bosne i Hercegovine kao međunarodnopravnog subjekta. Oba entiteta – kao proizvodi rata – svoju egzistenciju crpe iz Bosne i Hercegovine pa ne mogu imati imovinu osim onu koja im se zakonom koji usvoji Parlament BiH dodijeli na korištenje radi funkcionisanja javne vlasti“, kaže profesor Turčalo u razgovoru za Radiosarajevo.ba.

Uloga Srbije

Prema njegovim riječima, svako drugo riješenje je prvi korak ka nečemu što on naziva – “unutrašnjom secesijom”!

„A radi se o tome da se ključna infrastruktura i imovina, nakon što bi je preuzeo entitet Republika Srpska, privatizira od strane države Srbije – već smo imali takve namjere sa Hidroelektranama na Trebišnjici. Ovo pitanje “unutrašnje secesije” treba promatrati i kroz diskurs srbijanskih zvaničnika koji u kontinuitetu izostavljaju da u svom deklarativnom naglašavanju poštivanja teritorijalnog integriteta Bosne i Hercegovine naglase i poštovanje suvereniteta“, ističe Turčalo, te dodaje:

„Privatizacijom ključne insfrastrukture i imovine od strane države koja kroz nastupe vladinih zvaničnika promovira sofisticirane verzije velikodržavnih projekata, čitaj “Srpski svet” prepustilo bi joj se suvereno raspolaganje onim što može biti samo vlasništvo države i o prenosu čega ili ustupanju na korištenje može odlućivati samo država Bosna i Hercegovina“.

Prema njegovim riječima, u ovom kontekstu treba promatrati i projekat Buk Bjela.

„Tu nije samo bitno ukazati na nepovoljnu činjenicu da je susjedna Srbija većinski vlasnik kompanije koja bi upravljala tom hidroelektranom čime se ugrožava energetska sigurnost Bosne i Hercegovine nego se nastoji i rijeka Drina u tom području uknjižiti na entitet Republika Srpska. A rijeka Drina je međunarodna granica te entitet ni na koji način ne može biti njezin vlasnik“, stav je profesora Turčala.

Politička površnost

Reakcije koje smo dobili su, smatra Turčalo,  mješavina očekivanih – u vidu najavljenih apelacija – i simplificiranih opravdanja o tome kako Milorad Dodik „vodi dvostruku politiku“, pa je ovaj zakon za njegove unutrašnje potrebe u entitetu Republika Srpska…

Takve pristupe prof. Turčalo smatra površnošću.

„U Atlantskoj inicijativi smo prije nekoliko godina objavili iscrpnu analizu o državi i njezinoj imovini uz niz preporuka. Iz ovoga što entitet Republika Srpska radi očigledno je da tamošnje strukture vlasti nisu spremne da prihvate niti samu činjenicu da je Bosna i Hercegovina država te da cilj riješenje pitanja državne imovine ne može biti njezina desuverenizacija, odnosno disolucija države ili secesija njenog bilo kojeg dijela i da će riješenja ne mogu biti u suprotnosti sa Ustavom BiH, međunarodnim ugovorima koje je BiH potpisala te presudama sudova u BiH“, kazao je.

Ono što su tada, 2014. godine naveli u analizi jeste da status državne imovine treba biti normiran zakonom koji će usvojiti Parlament BiH i da se tim zakonom normira da je titular vlasništva nad državnom imovinom u Bosni i Hercegovini država Bosna i Hercegovina.

„Prijenos vlasništva, ustupanje prava na korištenje ili ubiranje plodova državne imovine Bosne i Hercegovine može se vršiti samo u slučajevima kako se to navede u zakonu, a raspored prihoda ostvarenih tim putem bude utvrđen istim zakonom“, zaključio je profesor Sead Turčalo u razgovoru za Radiosarajevo.ba.