Poziv vakifima da podrže proširenje kompleksa Islamskog centra u Nikšiću

Grad Nikšić – smješten je ispod Trebjese. Drugi je po broju stanovnika u Crnoj Gori, cijela općina broji oko 76 000 stanovnika.

Nekada je Nikšić bio poznat po razvoju industrije, Željezare koja je proizvodila sirovi čelik i visokokvalitetne čelične limove. Fabrika “Metalac” je proizvodila strojeve i opreme za građevinarstvo; zatim prehrambena industrija, tekstilna, namještaj… te hidrocentrala Perućica koja je proizvodi električnu energiju… Nikšić je poznata i po bogatsvu boksita i šumama.

U ovom kratkom tekstu, namjera je da ukažemo na nekadašnje postojanje muslimana – Bošnjaka i dr., džamija i islamskih vjerskih objekata na području ovog grada.

U Nikšiću je nekada živijela velika populacija Bošnjaka, čak neki historičari bilježe da je zbog brojnosti bio bošnjački grad, ali historijske okolonisti su učinile da su 1876. počeli progoni Bošnjaka, posebno 1877., kada je turska vojska poražena od strane srpsko-crnogorske vojske i kada je ovaj kraj u borbama zauzet. Porazom turske vojske i povlačenjem, krenuo je i progon Bošnjaka, rušenje džamija, vjerskih škola, imovine…

Nego to je tema koju treba obraditi, posebno zbog miješanja pojmova između Bošnjaka i Turaka, što je itekako prisutno u srpsko-crnogorskoj literaturi što znatno utiče i na narodne mase.

U Nikšiću, gradu pod Trebjesom, nekada su postojale četiri džamije, a uz njih ruždije – vjerske škole.

Od nekadašnje četiri džamije, tri su srušene: Pašina džamija, Hadži Danuša, Donjogradska i dok je jedina ostala Hadži Ismailova džamija u Grudskoj mahali. Vakif ove džamije je bio bogati trgovac hadži Ismail Lekić koju je sagradio daleke 1804. godine.

Na kamenoj ploči sa tarihom, arapsko-turskim pismom iznad ulaznih vrata, napisano je:

“U ime Allaha, opšteg dobročinitelja Milostivog,

Ovu zgradu počeo je praviti do Sudnjeg dana da bude u njoj svjetlosti i Božjom pomoći bi dovršena, u kojoj će radi duše mrtvoga do njenog opstanka rahmet uživati onaj koji je podigao ovu zadužbinu, a to je Hadži Ismail 1219/1804.

Neka Allah bude zadovoljan ovim njegovim radom, na Sudnjem danu, neka mu duši valjadne i neka je sačuva od paklene vatre”.

Ova džamija je 1952., stavljena je pod zaštitu države kao historijski spomenik, dok neki historičari čak pišu: „ne zbog svoje arhitektonske vrijednosti nego kao jedini spomenik kulture iz doba Turaka na teritoriji Nikšića“. Ali… Bogati trgovac Hadži Ismail je bio Bošnjak i on je iz svojeg bogatstva sagradio džamiju u Grudskoj mahali!

Nego, vlasti u gradu i državi, od tada do sada zbog “kulture” nisu ni pokušali obnoviti one koje su porušili njihovi prijethodnici i ratnici, da time sebi i narodu izgrade svijest, savjest, suživot, toleranciju prema drugima i drugačijima, jer su Bošnjaci autohton narod u ovoj državi, kao i na balkanskim prostorima. Nažalost, ova džamija je često bila na udaru velikonacionalista i vandala, za nadati se da je to prošlost!

Prema historijskim podacima “hadži Ismail je te iste godine sagradio i most na Duklu, na rijeci Zeti, koji i danas i ako van funkcije, postoji. Dugo se zvao “Hadžov most”.

Danas u Nikšiću živi manja populacija pripadnika islamske vjeroispovjesti. S obzirom na aktivnosti prostor postojeće Hadži Ismailove džamije postao je skučen i neuslovan za sve potrebe muslimana Nikšića. Tako da se upravo zbog napretka muslimana u ovom dijelu CG, džamijski odbor, uz dogovor sa Mešihatom IZ u CG, uz kupovinu nekretnine uz postojeću džamiju, odlučili su da prošire kompleks Hadži Ismailove džamije i sagrade multifunkcionalni Islamski centar koji bi udovoljio svim uzrastima muslimana koji žive u ovom gradu i okolici.

Uz prilog objavljujemo slike kako građevinski plan predviđa izgradnju objekta i konačan izgled Islamskog centra.

Ali sve ovo da bi postigli neophodna su materijalna sredstva, što ova mala zajednica nema kako i zbog sveukupne ekponomske situcije u CG i uopće regionu.

Zato Bosnjaci.Net pozivaju plemenite vakife da svojim učešćem ugrade sebe u vakuf Hadži Ismailove džamije i Islamskog centra u Nikšiću.

Kontakt tel: +38269696035

E-mail: [email protected]