Od Harvarda, Berkeley-a, Brown-a i Maryland Univerziteta, prof. Vedran Lekić je svjetski prepoznat ekspert seizmologije koji otkriva podzemne tajne Zemlje, kao i drugih planeta i satelita
U Sjedinjene Države došao je 1993. godine kao izbjeglica iz BiH. Kao izvrstan student, dobio je stipendiju da studira na najboljem univerzitetu Harvard University, gdje je studirao astronomiju i astrofiziku. Na Harvardu je tek na uvodnom kursu geologije zavolio geoznanosti.
Radio je sa svjetski poznatim stručnjacima Göranom Ekströmom, Meredith Nettles i pokojnim Adamom Dziewonskim u seizmološkoj laboratoriji Harvarda i napisao svoju dodiplomsku tezu o dubokim zemljotresima.
Njegov dodiplomski rad pokazao je njegovu sposobnost da provodi visokokvalitetna istraživanja i ponuđen mu je stipendija na Kalifornijskom univerzitetu Berkeley.
Stekao je doktorat. 2009. godine istražujući globalnu tomografiju. Nakon nekoliko godina postdoktorskog rada na Brown University, Lekić je dobio profesorsku poziciju na University of Maryland.
Od tada, Lekić je stekao ime kao istraživač dubina Zemlje. 2013. dobio je SSA-ovu nagradu Charles F. Richter za ranu karijeru za svoj rad na poboljšanju razumijevanja unutrašnje strukture Zemlje velikih razmjera.
2014 godine dobio je Packard Fellowship za nauku i inženjerstvo od David and Lucile Packard fondacije.
Ali šta zapravo istražuje prof. Velić
Seizmologija uključuje proučavanje talasa energije proizvedenih naglim pomjeranjem tla tokom velikih događaja kao što su zemljotresi. To uključuje takozvane “površinske talase”, koji su površinski, i “telesne talase”, koji putuju kroz unutrašnjost Zemlje.
Da bi ih otkrili, naučnici koriste instrumente na suprotnoj strani svijeta od zemljotresa koje otkrivaju i ispituju sve što je uspjelo da se probije. Analizom različitih talasnih obrazaca koji rezultiraju, oni mogu početi da spajaju ono što bi se moglo dešavati stotinama kilometara pod nogama.
Lekić koristi podatke sa stotina senzora širom svijeta koji hvataju ove signale i omogućavaju njemu i njegovom timu da se ujedine i snime ono što se događa ispod nas.
“Precizno seizmičko snimanje je ključni prvi korak ka ovom cilju. Vjerujem da stojimo na pragu transformacije u seizmologiji, one koju omogućava istovremena proliferacija visokokvalitetnih podataka niza i razvoj preciznih tehnika širenja valova sposobnih za snimanje efekte realne strukture Zemlje. Po prvi put imamo teorijsku, računsku i opservacionu infrastrukturu neophodnu da ograničimo strukturu Zemlje istovremeno koristeći više pristupa, i to na samokonzistentan način,” kaže Lekić.
Dok je Lekićev fokus i dalje na unutrašnjosti naše planete, njegova početna strast za astronomijom i astrofizikom revitalizirana je NASA-inom misijom InSight. Upravo sada, InSight lender sluša potrese na Marsu, precizno mjereći vibracije tla na crvenoj planeti, kaže on. “Teško je govoriti o seizmološkim snovima bez pozivanja na planetarnu seizmologiju, koja ima potencijal da otkrije unutrašnjost planeta i mjeseca, uključujući ledene satelite Europu i Enceladus,” kaže Lekić
“Učestvovanje u misijama seizmičkog instrumentiranja mjeseca, ledenih satelita, asteroida ili čak drugih zemaljskih planeta bilo bi ostvarenje sna.”
“Mrlje” veličine kontinenta u dubokoj Zemlji? One su među najvećim fizičkim strukturama na planeti – i potpuna su misterija. Konkretno, u pitanju je donji plašt – sloj stijene koji se nalazi neposredno iznad Zemljinog centra, jezgra. Ova uglavnom čvrsta masa je drugi svijet, mjesto koje je uskovitlano i prošarano kaleidoskopom kristala, od dijamanata – ima ih oko kvadriliona tona ukupno u plaštu – do minerala koji su toliko neuhvatljivi da ne postoje na površine.
Kada nije u laboratoriji, Lekićevi dani su balansirani. Sastaje se sa studentima i postdoktorima; piše prijedloge, izvještaje i istraživačke članke; recenzira članke i radi u komisijama. Predaje, što uključuje pripremu predavanja
Lekić se proslavio i u medijima, redovno ga traže zbog komentara i stručnosti.
Možemo reći da Vedran Lekić gleda u dubine Zemlje u koje nijedan Bosanac do sada nije zagledao, u koje nije zagledao nijedan čovjek, stoji u objavi Dr. Edhema Čustovića.