U turističkim vodičima često možete pročitati kako je glavni grad Bosne i Hercegovine mjesto na kojem se spajaju civilizacije Istoka i Zapada.
Tačka spajanja nazvana je ‘Sarajevo susret kultura‘ ili ‘Sarajevo Meeting of Cultures‘, a lokacija na kojoj se nalazi ova oznaka smještena je na početku ulice Ferhadija.
Ukoliko stanete na oznaku i okrenete se ka zapadu, iza vaših leđa naći će se Baščaršija i Gazi Husrev-begov bezistan.
Prema historijskim podacima, Gazi Husrev-begov bezistan ubraja se u ostavštinu Gazi Husrev-bega, bosanskog bega u Osmanlijskom Carstvu u prvoj polovini 16. vijeka.
Građen je u etapama od 1537. do 1555. godine, u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule. Bezistan je masivna kamena građevina, pravougaong oblika, natkrivena bačvastim svodom, a u njenoj unutrašnjosti smjestilo se 70 dućana.
U gradnji su učestvovali dubrovački majstori. Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom.
Bezistan i danas služi svojoj namjeni – trgovini, u davna vremena na ovom mjestu prodavala se prvenstveno tkanina, a danas ovdje možete kupiti unikatne predmete od tkanine, kože, metala, razna umjetnička djela, suvenire…
Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku je donijela Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine.
Pored bezistana je postojao i tašlihan koji je građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.
