Učenici prvog razreda Karađoz-begove medrese u petak su posjetili džemat Rabrani u Neumu i klanjali džuma-namaz.
Džuma-namaz je predvodio i hutbu održao profesor hafiz Aid Tulek, direktor Karađoz-begove medrese. Direktor Medrese je u svojoj hutbi govorio o značaju džamija, te izgradnji i očuvanju džemata, a u povodu Dana džamija, koji se na osnovu Odluke Rijaseta Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini obilježava 7. maja.
„Velika mi je čast i zadovoljstvo što sam ovdje, u ovoj džamiji, u ovom džematu koji je simbol naše borbe, našeg opstanka i našeg dotojanstva, u svojstvu hatiba u ovom mubarek danu, zajedno sa našim učenicima Karađoz-begove medrese i kolegama profesorima, a kako bismo dali podršku ovdje našim Bošnjacima koji se bore i koji na ovom dijelu naše jedine domovine Bosne i Hercegovine predstavljaju cijelu državu. Sedmi maj je Dan džamija, a taj datum je određen kao znak sjećanja na preko 800 džamija, mekteba i mesdžida koji su porušeni u protekloj agresiji. Tog dana, 7. maja, je srušena Ferhadija u Banja Luci, kao znak naše duhovnosti, kulture, arhitekture i svega onoga što je krasilo mnoge naše gradove, čaršije, kasabe, sela i džemate. Hvala Bogu, Ferhadija je ponovo otvorena, u njoj se ponovo obavljaju namazi i ona predstavlja simbol dostojanstva Bošnjaka ne samo Banja Luke, već cijele naše domovine Bosne i Hercegovine“ – rekao je, na početku hutbe, direktor Karađoz-begove medrese.
On se tokom ostatka hutbe osvrnuo na značaj džamije i onih koji su privrženi džamiji, navodeći kur’anske ajete koji govore o tome.
„Ova džamija predstavlja jedinstvo svih onih koji padaju Allahu na sedždu, ova džamija predstavlja simbol našega povratka, našega dostojanstva i naše domovine Bosne i Hercegovine. Zato posebno moramo graditi džemat i održavati ga, kako se to činilo i proteklu godinu dana, kako bismo ovdje izgradili sve ono što je potrebno da jedan džemat, jedna džamija funkcioniše. Džamija predstavlja i ono što nas u duhovnom smislu povezuje sa Allahom kao Stvoriteljom, ono što u samom korijenu riječi džamija ima, a to je značenje – okupljati nas. Od istog značenja su u arapskom jeziku i džamija i džuma i džemat, ali i riječ univerzitet. To je prostor koji okuplja studente, profesore – one koji vole nauku, one koji vole dobro, one koji vole prosperitet i napredak cijelom društvu i zajednici. Zato džamija simbolički predstavlja naš orijentir i mi smo svojom praksom ovdje pokazali da smo svjesni važnosti naše džamije, posebno u ovom našem džematu. Mi moramo biti svoji na svom, moramo biti građani ove zemlje koji će uživati sve svoje slobode. Sretan sam što mi u Karađoz-begovoj medresi imamo osjećaj za naše rubne krajeve i područja. Naši učenici i naš hor, kao i naši profesori, obilaze naše medžlise i džemate na ovim rubnim krajevima. Tokom ramazana smo obišli cijelu Hercegovinu. Stoga, smatram važnim što su ove nove generacije naših učenika došle ovdje da vide ovaj džemat, da vide kako žive ovdje naši ljudi i da budu svjesni emaneta koji treba da ovdje nosimo i širimo do Sudnjega dana“ – poručio je profesor Tulek.
U džematu Rabrani redovno se, shodno rasporedu Muftijstva mostarskog, obavljaju džuma-namazi, a ovog petka svojim dolaskom džemat su obogatili učenici prvog razreda Karađoz-begove medrese, predvođeni mr. Suadom Mujakićem, pomoćnikom direktora za internat i profesorom Meadinom Mrndžićem, jednim od razrednika i razrednim odgajateljom 381. generacije.
Ova posjeta džematu Rabrani u Neumu učenika Karađoz-begove medrese i njihovih profesora, na čelu sa direktorom Tulekom, dio je nastavnih jedinki koje se realizuju u okviru odgojnog rada.
Karađoz-begova medresa svojim djelovanjem i radom čuva vrijednosti naroda kojem pripada: vjere, domovine, kulture, tradicije i jezika. I ova realizovana posjeta na tragu je tih očuvanja.
Selo Rabrani, na području Hrasna, udaljeno je 30 kilometara od obale i nalazi se na putu iz Neuma prema Stocu, te u njemu, odnosno tom džematu, inače, džuma-namaz predvodi Amer-efendija Beća, imam Medžlisa Islamske zajednice Stolac i diplomant Karađoz-begove medrese, saopćeno je.
(Mostarski.ba)