Danas je svjetski dan pčela: Biće bez kojeg nema ni života na Zemlji

Podijelite ovaj članak:

U čast Svjetskog dana pčela, koji se obilježava 20. maja, evo šest iznenađujućih stvari koje možda niste znali o najvrijednijim oprašivačima u prirodi:

Pčele vole da se ‘klate’

Kada medonosna pčela izviđa i pregleda novo gnijezdo, ona izvodi karakterističan ples, kao da se klati. Što je pozicija bolja, pčela pleše duže i jače. Ako druga pčela naleti na pčelu koja pleše, ona će otići da pregleda lokaciju, a ako joj se to svidi, i ona će se klatiti.

Pčele mogu koristiti alate

Medonosne pčele u Vijetnamu i drugim dijelovima Azije ugrožene su od strane velikih stršljena koji napadaju pčelinje kolonije, ubijajući odrasle jedinke i uništavajući gnijezdo. Konkretno, proždrljiva vrsta stršljena Vespa soror sposobna je uništiti košnicu u roku od nekoliko sati. Kako bi spriječile takve napade, pčele su uočene kako skupljaju svježi životinjski izmet i razmazuju ga oko ulaza u svoju košnicu. Istraživači, koji su objavili svoja otkrića krajem 2020. godine, nazivaju to “fekalnim mrljama”. Istraživački tim vjeruje da izmet odbija stršljene grabežljivce iz gnijezda smanjujući vrijeme koje stršljeni provode pokušavajući da probiju gnijezdo.

Pčelinji izmet umalo nije izazvao hladnoratovsku konfrontaciju

Osamdesetih godina prošlog vijeka smatralo se da je “žuta kiša” – malene žute mrlje pronađene na lišću džungle u Laosu i Kambodži – ostaci hemijskog oružja. Izbjeglice kažu da je žuta kiša izazvala bolest i smrt. Optužbe su navele Sjedinjene Države da optuže tadašnji Sovjetski Savez i njegove saveznike za hemijski rat. Stručnjaci za pčele su kasnije otkrili da su žute tačke bile izlučevine masivnih rojeva divljih pčela.

Bumbari ogladne

Biljke proizvode blistave cvjetove prepune nektara kako bi privukle oprašivače, ali šta da radi nestrpljiv, gladan bumbar kada to cvijeće još nije procvjetalo? Kada je polen oskudan, bumbari su oštetili listove biljaka paradajza i gorušice na jedinstven način, što je dovelo do toga da biljka procvjeta i do 30 dana ranije od biljaka koje nisu grickane, otkrili su naučnici u Švicarskoj i Francuskoj. Za pčele, polen je izvor proteina koji im je potreban za uzgoj mladih.

Ljudi koriste pčelinje proizvode hiljadama godina

Pećinska slika u Španiji za koju se smatra da je stara 8.000 godina prikazuje čoveka koji skuplja med sa merdevina. Tragovi pčelinjeg voska na grnčariji također sugeriraju da su rani farmeri držali pčele prije 9.000 godina. Med je takođe pronađen u drevnim egipatskim grobnicama. Med je vjerovatno bio rijetka poslastica u praistorijskoj ishrani koja je imala malo slatke hrane, a mogla je imati i medicinske svrhe. Pčelinji vosak se mogao koristiti za vodootporne saksije ili kao ljepilo. Danas, med može ponuditi novu nadu u borbi protiv rezistencije na antibiotike. Sadrži prirodne antibiotike koji pomažu tijelu u borbi protiv infekcije. Naučnici rade na načinima da se ljepljiva supstanca lakše nanese na rane, a mogla bi se koristiti u hirurgiji, ratnim zonama i našim domovima.

Neke pčele jedu meso

Velika većina pčela hrani se polenom i nektarom, ali neke vrste su evoluirale da se hrane mesom, zamjenjujući cvjetne livade mrtvim životinjskim leševima.

Pčele lešinari u Kostariki imaju crijeva bogata bakterijama koje vole kiseline, sličnim onima koje se nalaze u hijenama i drugim životinjama koje se hrane strvinom, otkrili su 2021. naučnici sa Univerziteta Kalifornija, Riverside, Columbia University i Cornell. Njihovo istraživanje uključivalo je postavljanje 16 zamki na mamac od 50 grama (1,8 unci) sirove piletine koja visi s grana oko 1,5 metara (4,9 stopa) iznad zemlje. Iako se pčele lešinari hrane mesom, njihov med je i dalje sladak i jestiv, rekli su istraživači, piše CNN.

Subscribe
Notify of

0 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x