Izgradnja spomenika srednjovjekovnom kralju Tvrtku u Sarajevu pompezno je najavljena. Od tada je prošlo više od godinu dana, a u međuvremenu imali smo debatu ”čiji je kralj Tvrtko”, dok članica Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine Anđelina Ošap Gaćanović odbija sve predložene lokacije.
Umjesto kod zgrade Predsjedništva ili kod zgrade Parlamentarne skupštine BiH, kralj Tvrtko 180 kilometara od Sarajeva. Ispred ljevaonice stoji završen već sedam mjeseci. Završen je u zadatom roku. Dan i noć na njemu je radio kipar Stijepo Gavrić. Sve kako bi završio do Dana državnosti 2022. godine.
“Dugotrajan proces, ali eto… završi se… muke se zaborave bilo ih je. I sada… sada nova muka. Novo čekanje… Čini mi se da mi je ovo teže”, kazao je Gavrić.
Uraditi ovakvo djelo nije bilo lako. Urađen je u ovoj ljevaonici. Jedinoj u državi.
Nakon svega toga spomenik čeka u seoskom okruženju, umjesto okružen gradskom vrevom, izmamljujući poglede prolaznika. Grad je Komisiji za očuvanje nacionalnih spomenika predložio da se spomenik postavi iza zgrade Predsjedništva ili ispred Parlamenta Bosne i Hercegovine.
Sve prijedloge je Komisija je odbacila i zaustavila cijeli proces. Gradsko vijeće i Grad Sarajevo usaglasili su se da spomenik bude ovdje u parku u naselju Pofalići. Da li je to dobro rješenje?
I gradonačelnica smatra da nije. Stoga će ova usaglašenost sačekati na konačnu odluku.
“Gradski vijećnici i ja smatramo da bi postavljanje izvan gradskog centra bio poraz i zato smo odlučili da razmotrimo dodatne mogućnosti za postavljanje spomenika”, kazala je Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva.
I autor spomenika smatra isto. S druge strane da Tvrtko ne može biti u užem gradskom jezgru, odnosno iza zgrade državnog Predsjedništva ili kod Parlamenta BiH svojim neslaganjem odlučila je članica Komisije Anđelina Ošap Gaćanović.
“Upravo mu je tu mjestu, tu bi se na svakom od mjesta naći i da se fantastično uklopi. Međutim, oni nalaze da ne može”, kaže kipar Gavrić.
Ošap Gaćanović je poručila da je kralj Tvrtko srpski kralj i da gradonačelnica izražava mržnju prema kulturi srpskog naroda. U objašnjenjima zašto se zahtjevi za predložene lokacije odbijaju, ovakvih tvrdnji nema.
“Dakle, iza postavljanja kralju Tvrtku ne stoje valjani historijski razlozi, nego osporavanje bosanske historije”, kazala je gradonačelnica Karić.
Iz Komisije bez odgovora na naš upit. Ni u decembru nisu odgovorili. Sve je sada zaustavljeno i čeka se promjena. Mišljenja ili lokacije.
U međuvremenu, spomenik najuspješnijem kralju čeka satima udaljen od glavnog grada, piše N1.