Akademik Dževad Karahasan preminuo je 19. maja 2023, u 70. godini. Bio je vrhunski književnik, sjajan profesor i evropski pisac svjetske klase. Njegove knjige prevedene su na više od petnaest jezika, a dobitnik je više nagrada za književni rad.
Pisao je drame, romane, pripovjetke, eseje, historiju i kritiku teatra i učestvovao je kao pozorišni reditelj. Njegovi pozorišni komadi igraju se u pozorištima širom svijeta.
Sada je posthumno nagrađen demokratskom nagradom Fritz Csoklich koju je donirala medijska grupa Styria za strastvenu predanost toleranciji i humanosti, piše na oficijelnoj stranici Styrije, koja od 1869. ima status najjače medijske grupe u Austriji i šire.
“Čak i sada kada ga nema, ne možete pisati o njemu, a da ne vidite kako uskrsava u vašem umu. Njegov ekspresivan, evokativan način govora, živahni gestovi, a onda – opet – duge pauze u tišini, introspektivna tišina koju je sebi dovoljno često propisivao tokom zajedničkih šetnji, a onda – odjednom nestašan pogled u njegovim očima – da uzemlji svoje misli koje su odlebdjele u lucidnim visinama i da ih vrati onome što je za njega bitno: ljudima, njihovoj slobodi i divnoj složenosti svijeta.
Upravo se oko ove trijade vrtjelo razmišljanje i pisanje Dževada Karahasana. I iz toga se pothranjivala njegova posvećenost dijalogu i susretu. Činjenica da se i sam suočio s ponorom i prkosio mržnji u opkoljenom Sarajevu dala je kredibilitet njegovom neumornom promicanju čovječnosti i iscjeljujućoj moći zagrljaja”, ističe Styria.
“Dobra, simbolična odluka, posebno u ovakvim kriznim vremenima, koja mnoge mami da donesu brzu presudu. Odbacio je binarnu logiku koja danas prečesto dijeli svijet na prijatelja i neprijatelja, dobra i zla, kao i ideju o sukobu kultura. Zato što je bio uvjeren da čovjeku nije potreban neprijatelj da bi artikulirao vlastiti identitet. “Ja sam ja zato što si ti, a ti si ti zato što sam ja” bila je za njega, pobožnog muslimana i mistika, formula, polazna tačka za “istinski razgovor”, koji je vidio kao razmjenu i priliku za razumijevanje međusobnog upoznavanja”, stoji u obrazloženju žirija.
Drugi je za njega uvijek bio neizostavan preduslov vlastite slobode. Ovaj otvoreni stav odredio je i njegovu borbu za odgovarajuću percepciju i procjenu doživljene prošlosti, koju je opisao kao “zamku koju nam je vrijeme postavilo”.
U stvari, uništenje njegovog Sarajeva, u kojem su narodi i religije živjeli mirno zajedno do izbijanja rata ranih 1990-ih, ostalo je otvorena rana za Karahasana kroz cijeli život.
“Ali umjesto da se prepusti bolu izgubljenog, on, granični prelaz između Orijenta i Zapada, između islama i kršćanstva, postao je hroničar svog izgubljenog grada i zaboravljenu, ranjenu Bosnu učinio mjestom evropske književnosti. Svojim radom je otvorio prozor do dubokog razumijevanja ljudi koji tamo žive”, istakli su.
Šta je demokratska nagrada Fritz Csoklich?
Nagrada za demokratiju Fritz Csoklich prvi put je dodijeljena 2019. godine – tada je univerzalni umjetnik Arik Brauer nagrađen za svoj rad protiv političke polarizacije. Godine 2021. odlikovana su tri lidera opozicije u Bjelorusiji Svetlana Tichanovskaya, Marija Kolesnikova i Veronika Zepkalo.
Medijska grupa Styria raspisala je nagradu u znak sjećanja na dugogodišnjeg glavnog urednika Kleine Zeitunga, Fritza Csoklicha (1929-2009), koji je proveo svoj život pokušavajući da demokratija funkcionira. Nagrada ima i novčani dio od 10.000 eura, prenosi Radio Sarajevo.