Ponavljamo dok ne zapamtimo: Šta se sve smatra nasiljem nad ženama?

Muško nasilje nad ženama je svaki čin protiv ženine volje, a koji je ugrožava psihički, fizički, seksualno ili ekonomski. Nasilnik može biti član porodice (muž, sin, otac, brat…) ili bilo koji poznati (prijatelj, poznanik, šef, kolega) ili nepoznati muškarac. Važno je znati da se nasilje može desiti svakoj ženi i da nasilje nije posljedica ženinog ponašanja nego sistema patrijarhata u kome muškarci imaju moć, a nasilje nad ženama je način da oni tu moć održe. Nasilje nad ženama je primjer zloupotrebe moći jednog pola nad drugim. Nasilje nad ženama je tokom hiljada godina historije podstaknuto od svake duštvene zajednice sve do danas.

Fizičko nasilje – stvarno ili potencijalno tjelesno povređivanje drugih. Fizičko zlostavljanje služi uspostavljanju kontrole nad žrtvom. Ono podrazumijeva sve vrste neželjenog fizičkog kontakta bez obzira na to da li izaziva fizički bol ili povrede. Može biti usmjereno ka žrtvi, djeci, ljubimcima, članovima porodice ili voljenima. Osoba koja mijenja ponašanje iz straha od fizičkog napada od strane partnera je žrtva fizičkog nasilja čak i ako se napad nije dogodio. Neki primjeri fizičkog zlostavljanja su:

• Guranje
• Udaranje
• Sputavanje/lišavanje slobode
• Šamaranje
• Davljenje
• Bacanje stvari
• Prijetnje fizičkim nasiljem

Emocionalno/psihološko nasilje – Trenutno ili trajno ugrožavanje psihičkog i emocionalnog zdravlja i dostojanstva druge osobe. Emocionalno zlostavljanje ogleda se u raznim oblicima ponašanja koja čine da se žrtva osjeća uplašenom, bezvrijednom i bespomoćnom. Što joj nasilnik više narušava samopouzdanje, žrtva sve više zavisi od njega. Primjeri emocionalnog nasilja su:

• Nepoštovanje partnerkinog truda ili rada
• Konstantno kritikovanje partnerke
• Vrijeđanje partnerke
• Ponižavanje partnerke privatno i u javnosti
• Okrivljavanje žrtve za svoje nasilno ponašanje
• Psovanje, nadvikivanje, iskretanje onoga što partnerka kaže

Seksualno nasilje – je prinudna ili neželjena seksualna aktivnost. Počinilac seksualnog nasilja može koristiti fizičku silu, prijetnje i zastrašivanja ili zloupotrijebiti osobu koja nije u stanju da da saglasnost za seksualni odnos. Seksualno nasilje se može desiti i među ljudima koji se međusobno poznaju, kao i u kontektstu porodičnog nasilja – u porodici, u braku ili partnerskoj vezi. Primjeri seksualnog nasilja su:

• Prinuđivanje na seksualne aktivnosti koji osoba ne želi.
• Korišćenje seksualno degradirajućih psovki i uvreda.
• Neželjeno dodirivanje.
• Seksističke šale.

Izolacija – Posledice izolacije mogu biti razorne. Kada je žrtva izolovana, gubi kontakt sa porodicom, prijateljima i bilo kim ko bi joj mogao ponuditi pomoć ili podršku. Takođe, njena porodica i prijatelji mogu se okrenuti protiv nje ili prestati da je podržavaju. Primjeri izolacije su:

• Započinjanje svađa kad partnerka želi da posjeti prijatelje.
• Vrijeđanje partnerkine porodice i prijatelja.
• Izazivanje osjećaja krivice kod partnerke kada nije s njim.

Ekonomsko zlostavljanje – Zlostavljane žene koje su finansijski kontrolisane ili imaju ograničen pristup finansijama trpe ekonomsko zlostavljanje.

• Kontrolisanje pristupa novcu.
• Donošenje svih važnih finansijskih odluka bez konsultovanja partnerke.
• Oduzimanje partnerkine plate ili prodavanje njenih stvari.
• Zahtijevanje od partnerke da ostane na poslu ili da nađe posao.
• Zatijevanje od partnerke da radi.

Zastrašivanje i prijetnje – Nasilnik može koristiti određene tipove ponašanja da stvori strah, nesigurnost i nametne poslušnost partnerki.

• Korišćenje izgleda, gestova ili radnji koje izazivaju strah.
• Lomljenje stvari.
• Prijetnja povrijeđivanjem ili ubistvom nekoga koga partnerka poznaje ili cijeni.
• Pokazivanje oružja ili drugih predmeta kao znak upozorenja ili da bi poslao poruku.
• Prijetnja samoubistvom ako partnerka izrazi namjeru da ga napusti.
• Izjavljivanje da nikad neće pustiti partnerku da ode.