Jučer, 13. decembra je na Pravnom fakultetu Univerziteta u Zenici održana promocija knjige “Izmišljeni neprijatelj – Cazinska buna 1950”, autora Ahmeta Čovića.
O knjizi su, pored autora, govorili i profesor historije Hikmet Krkalić, dr. sc. Taib Spahić, doc. dr. sc. Mirza Džananović, te uvodničar prof. dr. sc. Dževad Drino. Promociju je moderirala asistentica Pravnog fakulteta Ajša Luković, piše Senzor.ba.
Autor se zahvalio na podršci pri pisanju i izdavanju knjige cazinskom gradonačelniku Nerminu Ogreševiću, koji zbog ranije preuzetih poslovnih obaveza nije se mogao odazvati ovoj promociji, ali je poslao dosljednu zamjenu, svog savjetnika gospodina Jusufa Bajraktarević, koji se, također, obratio prisutnima i objasnio kako je stanovništvo Cazinske krajine živjelo prije nego se odlučilo na ustanak.
Poljoprivrednici su bili prisiljeni državi davati i vunu od ovaca, iako ovce nisu ni imali, samo je jedan od primjera koje je Bajraktarević naveo u svom izlaganju.
Ono što je autor knjige naglašavao jeste život nakon Bune. Naime, ukoliko je jedan pojedinac odlučio ustati nad nepravdom i priključiti se Buni, cijela njegova porodica je kasnije bila kažnjena. Protjerani su u Srbiji i oduzeto im je vlasništvo nad zemljom koju su posjedovali u Krajini. Interesantno da taj proces vraćanja posjeda zemljišta ni do dana današnjeg nije završen.
Podsjećamo, Cazinska buna je bio narodni ustanak koji se odigrao 6. maja 1950. na području Cazinske krajine. Kao povod se može navesti nepravedan i prisilan način otkupa poljoprivrednih proizvoda. Seljačko stanovništvo koje se na području Cazina, Velike Kladuše i Slunja pobunilo brzo je savladano od strane Narodne milicije, OZNE i Jugoslovenske armije. 15 ustanika je strijeljano, dok je desetak palo u direktnom okršaju s vojnim snagama. Ostali su osuđeni na društveno-socijalni rad a oko 700 osoba, odnosno oko porodica, su preseljene na područje općine Srbac. Tačan broj učesnika nije utvrđen jer se, ovisno o iskazu, kretao oko 300-1000 ljudi.