Pčela je insekt od neprocjenjive važnosti za održanje života na planeti Zemlji. Nažalost, na djelu je izumiranje pčela, što može imati krajnje negativne posljedice po životinjski i biljni svijet, a u konačnici po čovjeka.
Zašto pčele nestaju, da li se to pokušava spriječiti i kako to učiniti?
Na prethodna pitanja je za portal Radiosarajevo.ba odgovorio profesor na sarajevskom Prirodno-matematičkom fakultetu Adi Vesnić. Svoj naučni rad je posvetio istraživanju problema koji je za mnoge neprimjetan.
Vesnić je podsjetio na mnoge koristi od pčele koja broji 20.000 vrsti od kojih se za njih 120 zna da postoji u Bosni i Hercegovini.
“Na globalnom nivou 35 posto proizvedenih usjeva ovisi o insektima oprašivačima. Proizvodnja jedne trećine biljne hrane koju dominantno koriste ljudi ovisi o insektima i oprašivanju odnosno 124 glavne poljoprivredne kulture koje se uzgajaju za ishranu ljudi – njih 87 ili 70 posto zahtjeva oprašivanje putem insekata. Pčele pružaju usluge oprašivanja vrijedne na globalnom nivou 153 milijarde eura godišnje u biljnoj proizvodnji, dok u Evropi taj iznos je 22 milijarde eura”, objasnio je profesor Vesnić.
Arhiv: Ilustracija
U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba je naglasio da je u Evropi 9,1 posto pčela ugroženo od izumiranja. Zabrinutost zbog mogućnosti gubitka diverziteta oprašivačaje potakla Evropsku uniju da se pozabavi problemom koji je naročito izražen u posljednjih skoro 30 godina.
Zatim se osvrnuo na uzrok izumiranja ovog insekta odnosno medonosne pčele rekavši:
“Kada je riječ o medonosnoj pčeli, ona je pod pritiskom zbog bolesti i korištenja pesticida”.
Vesnić je istakao da u Bosni i Hercegovini ne postoji potpun popis vrsta i da se bez kontinuiteta u istraživanju ne može govoriti o promjenama i stanju pčela u Bosni i Hercegovini.
Posljedice izumiranja su višestruke.
“Od gubitaka prinosa poljoprivrednih kultura do izumiranja endemičnih, divljih i samoniklih biljaka koje ne mogu da se reproduciraju. Izostanak plodonošenja biljaka ima efekta ne samo na ljude, već i na druge životinje koje se hrane biljkama ili njihovim plodovima”, kazao je.
Prema njegovim riječima, nema podatke o tome da li su poduzete mjere da se smanji ili zaustavi izumiranje medonosne pčele dodavši:
“Što se tiče divljih pčela, započeta su istraživanja u Bosni i Hercegovini u cilju izrade popisa divljih pčela i prijedloga mjera zaštite i monitoringa. Ove aktivnosti se sprovode na Prirodno-matematičkom fakultetu Sarajevo, uz podršku nevladinih organizacija, udruženja BIO.LOG i granta Nacionalne Geografije“.
Da li će pčele opstati isključivo zavisi od čovjeka. Savremeni način života diktiran primarno novcem je doprinio njihovom nestajanju. Neki tvrde da u pojedinim dijelovima svijeta više ne postoji ovaj insekat. Zanemarivanje problema bi moglo doprinijeti da se to desi u cijelom svijetu.
