Premijera novog dokumentarnog filma Avde Huseinovića “Agresija na istinu”

U okviru obilježavanja 30. godišnjice masakra na sarajevskoj pijaci Markale, 5. februara ove godine, u Sarajevskoj Vijećnici, sa početkom u 18 sati, pod pokroviteljstvom Gradske uprave Sarajevo, održat će se premijera novog dokumentarnog filma „Agresija na istinu“ autora Avde Huseinovića. Ovo je film koji na osnovu relevantne dokumentacije svjedoči o tome kako su agresori na Republiku Bosnu i Hercegovinu 1992-1995. godine, bez imalo stida i odgovornosti, između ostalog, pokušavali iskriviti istinu o masakru na pijaci Markale, u samom centru Sarajeva, kada je 5. februara 1994. godine, od eksplozije granate kalibra 120 mm, ispaljene sa položaja srpskog agresora sa područja Mrkovića; na ovoj prepunoj pijaci smrtno stradalo 68 građana, dok ih je 142 teže ili lakše ranjeno. Srpska strana nikada nije preuzela odgovornost za masakr na Markalama. Tvrdili su da iza tog napada stoji Armija Republike Bosne i Hercegovine. Međutim, činjenice koje su iznesene i pred Haškim tribunalom nepobitno su ih demantovale.

Pored autora, o filmu i masakru na Markalama, govorit će Benjamina Karić, gradonačelnica Sarajeva i Elvedin Okerić, predsjedavajući Skupštine Kantona Sarajevo. Program će moderirati Alija Gluhović-Brkanić.

– Želja i namjera mi je bila vezana za to da kroz jedan relevantan pristup, sa brojnim dokumentima izađem na megdan tonama laži koje je iznosila velikosrpska politika o agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kaže Avdo Huseinović. Radeći ove dvije godine na filmu došli smo do hiljade i hiljade dokumenata koji svjedoče o kontinuitetu njihovih negiranja, fabrikovanja laži i iskrivljavanja neospornih historijskih činjenica, počev od perioda raspada bivše nam, zajedničke, države do okolnosti u kojima je počela i izvršena vojna agresija na našu zemlju. Fokusirao sam se na određene događaje koje je velikosrpska propaganda nastojala temeljno i sistemski negirati. Za svoje laži utrošili su mnogo novca. Međutim, teško je negirati opsadu Sarajeva, postojnje logora smrti, sistemska silovanja žena i muškaraca, pa i same slučajeve masakara na Markalama, na Tuzlanskoj kapiji, negiranje genocida u zaštićenoj zoni UN-a Srebrenica. U nekih 90 minuta uspio sam na jedan temeljit način, otkriti do sada nepoznate činjenice o mašineriji njihovog negiranja, približiti i pojasniti kako je ta metodologija zla funkcionisala od samog predvečerja agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu, kako je funkcionisala tokom agresije i kako je možda najizraženija upravo u današnje vrijeme o čemu mi svjedočimo skoro svaki dan. U filmu govore eksperti, istražitelji i svjedoci tog vremena. Film je snimljen u formi sudnice i prvi je takve vrste na Balkanu. Bit će prikazan sa titlom na engleskom jeziku. Ovo je jedan u nizu mojih projekata sa kojima istrajavam u svojoj misiji da istinom, našim najjačim oružjem, bijem bitke protiv onih koji negiraju genocid i druge zločine.

Inače, Avdo Huseinović, novinar, publicista i filmski autor, rođen je 25. novembra 1973. godine u Sarajevu. Saradnik je poznatih časopisa u zemlji i regionu. Godinama je uključen u otkrivanje i borbu za procesuiranje ratnih zločinaca koji su tokom odbrambeno-oslobodilačkog rata u BiH 1992.-1995. godine radili nečasne radnje. Njegovi dokumentarni filmovi korišteni su kao dokazi Tužilaštva Bosne i Hercegovine u procesuiranju ratnih zločina. Dobitnik je „Plakete Kantona Sarajevo 2015“, „Zlatnog grba sa plaketom Općine Vogošća”, kao i brojnih drugih priznanja. Do sada je objavio knjige: „Dželati naroda mog“ (2009), „Naser od Gazimestana do Haga i nazad“ (2013), „Stazama bosanskih vitezova“ (2014), “Bosanski dan D ili slučaj Dobrovoljačka” (2017)… Autor je velikog broja dokumentarnih filmova među kojima su: „Vanzemaljci iznad Sarajeva“ (2008), „Krvavi ples po šeheru“ (2010.), „Daleko je Tuzla“ (2010.), „Bosna ili smrt“ (2011), „A bili su samo djeca“ (2012.), „Dvadeset godina 1.korpusa Armije RBiH“, (2012), „Na Drini krvavi Višegrad“ (2014), „Prijedorska polja smrti“ (2014), „Logori smrti“ (2014), „Herceg Bosna-Zločin i kazna“(2015), „Operacija Sana 95 – Nedovršena pobjeda“ (2015), „Dobrinja-opsada u opsadi“ (2015), „Silovanje u ratu-nevidljivi ožiljci“ (2016), „Bol zakopana šutnjom“ (2016), „Bošnjaci – genocid u kontinuitetu“ (2016), “Djeca iza žice“ (2016.) „Prvi mart-put u nezavisnost“ (2017), „Živi štit“ (2017), „Glogova-neispričana priča“ (2017.) „Tomašica-Grobnica fudbalera“ (2017.), „Sarajevski vitezovi-Pozdrav domovini (2018.), „Junak umire jednom“ (2019), „Hadžići-godine agresije“ (2019), „Legenda o Zami-smrt za život“. (2019.), „Čudo otpora–Heroji izbliza“ (2020.), „Hašim–put u nezaborav“ (2021), „Usporeni genocid – Što to nema od Drine vedrine“ (2021), „Ubijeni prirodnom smrću“ (2021), „Ovamo daleko-atentat na Bosnu“ (2022), „Postupi po naređenju-Dželati u plavom“ (2022), „Prsten za glavu aždaje“ (2022)…

Period agresije na Republiku Bosnu i Hercegovinu proveo je u odbrani Sarajeva na vogošćanskom ratištu. Živi i radi u Sarajevu.