Četiri godine nakon što su se gotovo sve vlade svijeta dogovorile da će bolje zaštititi prirodu, novi izvještaji i upozorenja UN-a pokazuju da su zemlje daleko od ispunjenja ciljeva iz Montreala. Dok se delegacije okupljaju na Cop17 u Jerevanu, u fokusu su zaštita biodiverziteta, smanjenje štetnih subvencija i pitanje hoće li države konačno preći s obećanja na konkretne mjere.
Prije četiri godine gotovo svaka vlada na Zemlji pristala je na ambiciozan dogovor o zaštiti prirode, ali sada je sve jasnije da će većina zemalja promašiti gotovo sve zadate ciljeve. Sporazum iz Montreala iz 2022. godine predviđao je zaštitu 30 posto planete za prirodu, obnovu gotovo trećine najugroženijih ekosistema i reformu najmanje 500 milijardi dolara ekološki štetnih subvencija. Ipak, prema ocjenama iz teksta, napredak je prespor, a dosadašnja praksa UN-a pokazuje da nijedan cilj za prirodu od Rio samita 1992. nije u potpunosti ispunjen.
Posebno ilustrativan primjer je stanje rijeke Wensum u Norwichu, gdje je u augustu pronađeno više od 3.000 uginulih riba. Istražitelji vjeruju da je pomor izazvala kombinacija obilnih padavina i zagađenja, dok su životinje već bile oslabljene zbog vrućine i manjka kisika u vodi. Ta rijeka je dio rijetkih krečnjačkih rijeka u Britaniji, staništa koje je gotovo jedinstveno za tu zemlju, ali i dalje ima samo ograničenu formalnu zaštitu, dok su mnoge slične rijeke pogođene kanalizacijskim zagađenjem i prekomjernim crpljenjem vode.
Na otvaranju Cop17 u Jerevanu generalni sekretar UN-a António Guterres poručio je da „rat protiv prirode nije završen” i upozorio da priroda neće preživjeti samo na dobrim namjerama. Posebno je naglasio potrebu da se ukinu subvencije za fosilna goriva, koje je nazvao „subvencioniranjem samoubistva”, te pozvao vlade da ta sredstva preusmjere na ljude i planetu. Bivši britanski ministar Zac Goldsmith ocijenio je da postoji ogroman jaz između dogovora i stvarnog provođenja, dok je direktor The Wildlife Trusts Craig Bennett upozorio da je neodrživo tražiti od drugih država da ispune ciljeve bez domaćeg plana za njihovu provedbu.
U tekstu se navodi i da je britanska vlada, uprkos javnim porukama o povratku na međunarodnu scenu zaštite prirode, istovremeno ublažila pravila o biodiverzitetskom neto dobitku u Engleskoj, smanjila sredstva za zaštitu prašuma i odbila potpunu zabranu koćarenja na zaštićenim morskim područjima. S druge strane, vlada tvrdi da je osigurala 7 milijardi funti za obnovu prirode i klimatsku otpornost te obnovila klimatsku pomoć, od koje bi dio trebao biti usmjeren na prirodu. Ipak, stručnjaci upozoravaju da je finansiranje i dalje nedovoljno, a politički otpor, populističke kampanje i spor tempo provedbe i dalje koče ostvarenje ciljeva dogovorenih u Montrealu.
Izvor: The Guardian