U EU Info centru u Sarajevu u petak je predstavljen izvještaj o rodno zasnovanoj diskriminaciji u oblasti rada u BiH, koji je dio regionalne inicijative za rješavanje ovog problema u šest zemalja zapadnog Balkana, uz podršku Europske unije.
“Prema strukturama naših žalbi koje se podnose prema odredbama zakona o diskriminaciji, veći broj žalbi podnose muškarci u odnosu na žene. Kada gledate sve žalbe koje se podnose instituciji ombdusmena, a u 2018. smo imali preko tri hiljade registriranih žalbi, opet imate veći broj žalbi koje podnose muškarci”, rekla je predsjednica institucije ombdusmana u BiH Nives Jukić.
“Nažalost, u oblasti zapošljavanja taj stvarni napredak jednakopravnosti muškaraca i žena nemamo još uvijek. I to su pokazatelji naših žalbi. Tu je problem sive ekonomije, neadekvatnog plaćanja, noćnog rada i nažalost, otkaza trudnicama kada govorimo o privatnom sektoru”, rekla je Jukić.
Jukić je navela kako je, s druge strane, 2009. donesen Zakon o zabrani diskriminacije, a 2010. o ravnopravnosti spolova, te građani imaju mogućnost zaštite i podnošenja žalbi po bilo kojem osnovu.
Također, Jukić smatra da se najgori slučajevi kada je u pitanju diskriminacija ljudi ne prijavljuju iz straha od toga što bi se moglo dogoditi, te je dodala kako se mora raditi na promjeni svijesti i zagovaranju i poštivanju jednakopravnosti, a ne da uvijek govorimo o posljedicama.
Autorica istraživanja Lejla Gačanica rekla je da su podaci poražavajući kada govorimo o tržištu rada u BiH.
“Žene su na tržištu rada diskriminisane prije svega zbog toga što su žene, a oblici u kojima se diskriminacija pojavljuje su: seksualno uznemiravanje, napredovanje u poslu, otpuštanje i najviše se kršenja prava dešava zbog trudnoće ili majčinstva“, rekla je Gačanica.
U zemljama regiona u BiH nije situacija ništa gora, rekla je Gačanica.
“Mislim da se nedovoljno trudimo i da je situacija ovakva zbog ostataka patrijarhata i ostaci toga da tržište upravlja radnom snagom. To znači da poslodavci zapošljavaju one radnike koji im odgovaraju, odnosno oni koji neće ostati trudni, neće uzeti bolovanje i moći će raditi 12 sati. Ne vodimo o računa o radnim danima već o tržištu i samim tim guramo radna prava žena na margine”, rekla je Gačanica.
U ovoj oblasti, navela je Gačanica, imamo prilično dobre zakone okvire koji se trebaju početi primijenjivati.
“Određene institucije trebaju početi raditi svoj posao. Pri tome mislim na inspekcije rada koje se proglašavaju nenadležnim za oblasti diskriminacije, Agenciju u RS-u za mirno rješavanje sporova koja se također smatra nenadležnom. Tek onda bismo mogli razmisliti o tome jesu li nam potrebne oštrije kazne”, prokomentirala je Gačanica navodeći kako je potrebno i ohrabriti radnike da prijavljuju diskriminaciju, te kako je ovo problem i poslodavaca.
Gianluca Vannini ispred Delegacije EU u BiH rekao je da je situacija u BiH kada je u pitanju broj žena na tržištu rada loša, te kako EU zastupa stav da žene trebaju biti uključene u sve segmente društva, te kako je taj stav utkan u sve propise EU.
“Šezdeset posto žena je od ukupnog broja nezaposlenih u BiH, to je zaista veliki procenat i potrebno je nastaviti snažnije raditi na osnaživanju žena na tržištu rada u BiH”, rekao je Vannini.
Vannini je dodao kako EU također smatra da bi žene trebale biti bolje plaćene, te da je situacija po ovom pitanju loša kada su u pitanju sve zemlje Zapadnog Balkana.
radiosarajevo.ba