Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik političar je s najviše izjava koje mogu poticati na širenje mržnje zabilježenih u bazi podataka BIRN-a Bosne i Hercegovine tokom 2022. godine, ali se protiv njega vodi samo jedna istraga i nije podignuta niti jedna optužnica, pokazuje jednogodišnje istraživanje. Za više od 120 mapiranih incidenata i izjava, policije i tužilaštva nisu pokretali istrage po službenoj dužnosti, a podignuta je svega jedna optužnica.
Bivši član Predsjedništva Bosne i Hercegovine i sadašnji predsjednik Republike Srpske u godini prije izbora više puta je umanjivao genocid u Srebrenici i veličao osuđene ratne zločince, pjevao pjesmu čiji jedan dio slavi ubijanje Hrvata, vjernike u džamiji nazivao sigurnosnom prijetnjom, odbijao je dozvoliti rad inspektorima s “mirisom iz Sarajeva” te Bošnjake, kao etničku skupinu, kontinuirano oslovljavao prema vjerskoj pripadnosti – muslimani.
Prema istraživanju BIRN-a BiH o izjavama i incidentima u godini prije izbora koji mogu izazvati mržnju, Dodik je političar koji se ističe brojem i kontinuiranim unosima u bazu podataka “Mapiranje mržnje”. U januaru, kada je došlo do povećanog broja incidenata i diskriminatornog govora, Dodik je kao političar insistirao na slavljenju neustavnog Dana Republike Srpske.
Ali istraživanje BIRN-a BiH pokazuje da, uprkos brojnim prijavama, Dodik do sada nije kažnjen niti za jednu od izjava zbog mogućeg širenja ili poticanja mržnje.
Politički zvaničnici nisu kažnjeni ni za veća krivična djela, zbog čega sa puno samopouzdanja krše i druge zakone, objašnjava Branko Todorović, direktor Helsinškog odbora za ljudska prava.
“Oni znaju da neće biti kažnjeni, zato što kontrolišu institucije koje bi trebale da procesuiraju govor mržnje”, kaže Todorović.
BIRN BiH je od oktobra 2021. do izbora u oktobru 2022. godine mapirao incidente, diskriminatorni i govor mržnje te negiranje ratnih zločina i genocida, kao i veličanje ratnih zločinaca, kako bi vidjeli na koji način se mržnja koristi i širi tokom predizbornog perioda. Dok su neki od unosa jasno kršenje zakona, drugi nisu izričito zabranjeni, ali su važni u širem kontekstu širenja mržnje u BiH. Od ukupno 124 unosa u bazu, samo je jedan incident procesuiran kao incident iz mržnje za koji je podignuta optužnica. Prema podacima koje je BIRN BiH uspio prikupiti, policije i tužilaštva su postupali samo po zaprimljenim prijavama i nisu istrage pokretali po službenoj dužnosti, što mogu uraditi na osnovu izvještaja iz medija ili objava na društvenim mrežama.
Prema podacima policijskih agencija, od 77 incidenata koje je zabilježio BIRN BiH, formirano je ukupno 14 predmeta, a u konačnici je podignuta samo jedna optužnica. Pojedina tužilaštva i policije odgovarali su drugačije od drugih, uz objašnjenje da ne vode evidenciju na način kako je postavljeno u zahtjevu za podatke, pa nije bilo moguće dobiti konačan broj predmeta.
Dodikove izjave čine gotovo polovinu svih unosa koji se odnose na govor mržnje, diskriminatorni govor i negiranje zločina. Od 47 unosa, njih 22 odnose se na Dodika. Za razliku od njega, svi ostali pojedinci – političari i istaknute javne ličnosti – imali su samo po jedan unos u bazu.
Arijana Saračević Helać, dugogodišnja televizijska novinarka, kaže kako je bila prva žrtva mrzilačkog govora Milorada Dodika, kada joj je na konferenciji za medije tokom pregovora u Prudu prije 15 godina uputio uvredljive riječi kada se predstavljala.
“Tog trenutka kada su izostale reakcije, prvo mojih kolega i javnosti, političara, moglo se očekivati evo šta je dalje uslijedilo”, kaže Saračević Helać.
Dodik je, prema bazi BIRN-a BiH, sedam puta negirao zločin na način da je ili umanjio kvalifikaciju genocida ili je relativizirao, te veličao haškog osuđenika. U jednom od obraćanja ispred Predsjedništva BiH on je, komentarišući izmjene Krivičnog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida u BiH i svih drugih ratnih zločina, kao i veličanje osuđenih za ratne zločine, kazao da o Srebrenici misli što i ranije.
“Bio je zločin, nikakva politička kvalifikacija genocida ne može se tamo upotrijebiti. Ja sam bio u Izraelu prije nekoliko dana i razgovarao sa stručnjacima koji su stava da tamo nije bio genocid”, kazao je Dodik tada.
Nakon vijesti o smrti Radoslava Brđanina, Dodik je na Twitteru veličao njegove zasluge i nazvao patriotom ovog osuđenika, za koga je naveo da će “ostati upisan posebnim slovima u istoriji srpskog naroda”.
Sadašnji predsjednik Republike Srpske je 14 puta označen i u kategoriji korištenja diskriminatorskog govora kroz bazu “Mapiranje mržnje”.
U obraćanju Odboru za vanjsku politiku Evropskog parlamenta, Dodik je 11 puta Bošnjake nazvao muslimanima. Također je upitao kako to da se Evropa bori protiv muslimanske države, a u Bosni i Hercegovini gura Srbe i Hrvate u takvu državu.
Iz Tužilaštva BiH su za BIRN BiH kazali da je protiv Dodika formiran jedan predmet za veličanje zasluga Brđanina nakon njegove smrti i da je on u radu, bez dodatnih detalja o fazi predmeta.
detektor.ba