U vrijeme dok se u Banjoj Luci priprema sramna “međunarodna naučna konferencija” pod nazivom “Srebrenica, stvarnost i manipulacije”, u čije revizionističke namjere ne treba sumnjati imajući u vidu poruke upućene pred početak ovog skupa, svjetska javnost će riječ emitentnih intelektualaca i žrtava genocida čuti na prestižnom Harriman institutu Univerziteta Columbia u New Yorku.
Piše: Faruk Vele
Naime, 10. i 11. aprila o okvirima i tumačenju ljudskih prava na Balkanu kroz prizmu Srebrenice govorit će značajna imena.
Centar za Holokaust
Prije početka konferencije, kasno sinoć po našem vremenu, uvodno izlaganje održao je dr. Emir Suljagić, dekan Univerziteta u IUS u Sarajevu i preživjela žrtva genocida u Srebrenici.
Sinoć je, također, održana i projekcija filma Uspomene 677 Centra za istraživanje sukoba (PCRC), čiji je suosnivač i predsjednica Velma Šarić. Reditelj filma je Mirko Pincelli.
Značajno je naglasiti da će učešće na konferenciji uzeti Laura Cohen sa Kupferberg centra za Holokaust. O važnim temama iz procesa suočavanja s prošlošću i budućnosti govorit će danas Tom Simpson (Akademija Phillips Exeter / Čuvaj Se), Elizabeth Hume, Kate English, Velma Šarić (PCRC), Davorka Turk (Centar za nenasilno djelovanje), Kemal Pervanić (Most Mira), Sarah Wagner (Univerzitet George Washington), Jelena Subotić (Univerzitet Georgia) i drugi.
U vodom izlaganju, Suljagić je govorio od društvenoj izgradnji i uništenju “Turaka” u Bosni i Hercegovini 1992-1995.
“Imao sam 14 godina kad sam prvi put nazvan Turčinom. Koristili su taj izraz kao kletvu, psovku, uvredu… Znao sam za Turke samo na časovima historije, kao strane okupatore. Do tog trenutka, nikad nisam vidio stvarnog Turčina. Ali, poruka je bila nepogrešiva: Zbog moje navodne pripadnosti Turcima, bio sam manje vrijedan, manje ljudski. U godinama koje su uslijedile, moj identitet, naš identitet je bio rekonceptualiziran, sveden na ovaj jedini element – biti “Turcima”. Ništa drugo nije važno, niti ko ili što smo još“, kazao je Suljagić.
Ova praksa bila je iznimno važna Karadžićevim koljačima u procesu dehumanizacije žrtava. Nakon pravosnažne kazne vođi bosanskih Srba Suljagić se, kako je kazao, prisjetio riječi Hannah Arendt koja je kazala da „postoje zločini koje ljudi ne mogu ni kazniti ni oprostiti“.
Prema njemu, doživotna presuda krvoloku s Drurmitora jeste pozitivan korak, ali da u osnovu ne znači ništa.
“Karadžić je bio u središtu širokog nacionalističkog pokreta koji je slijedio genocidnu strategiju uklanjanja i uništavanja ne-Srba na području Bosne i Hercegovine koji je danas poznat kao Republika Srpska (RS) “, podsjetio je Suljagić.
Podsjetio je na razgovore Karadžića i srpskog “oca nacije“ Dobrice Ćosića devedesetih. Ćosić je Karadžića zaista smatrao ključnom figurom dovršetka procesa ujedinjenja svih Srba, jer je proces ujedinjenja južnih Slavena, prema njemu, propao.
Više od 60 posto Srba koji žive u Republici Srpskoj, nažalost, smatraju Karadžića herojem, prema istraživanju javnog mnijenja koje je naručila Al Jazeera Balkans 2018. godine. U Srbiji čak 50 posto stanovništva misli da Ratko Mladić i Radovan Karadžićnisu odgovorni za ratne zločine za koje se terete.
Podsjetio je i da su srpske snage smatrale bosanske muslimane smrtnim neprijateljima, onima koja se mora fizički uništiti.
Zato je motiv Turaka postao dominantan na početku agresije i rata. Praveći historijske presjeke, podsjetio je da su Bošnjacima u njegovom Bratuncu poručili da se isele, ili će biti zaklani, u Brčkom su u logor zatvarali “tursku bandu“ u logore, dok je Zvornik “oslobođen od Turaka“…
Upozorio je da se u današnjem intelektualnom ozračju u kojima se muslimani smatraju “drugima”, s rastućom krajnjom desnicom u Europi i SAD-u, oni, također, žele predstaviti civilizacijskim neprijateljima. To proizvodi ubilačku islamofobiju kao što smo vidjelitokom masakra u Christchurchu na Novom Zelandu.
“Bilo je Karadžićev doprinos tome je nemjerljiv“, kazao je Suljagić, podsjećajući, također, da su izvršitelji genocida i Bosni, također, imali međunarodnu dimenziju.
Ko su novi “Turci“?
Naime, deseci, možda na stotine dobrovoljaca iz istočne i jugoistočne Europe pridružio se Karadžićevoj genocidnoj kampanji.
“Karadžićev genocidni projekt nije služio samo za razmnožavanje, nego i za širenje ekstremističkih i radikalnih ideja širom zapadnog svijeta. Karadžić je bio avangarda ubojitih i zapaljivih mješavina ekstremističkih ideja koje su se ustredotočile na početak 21. stoljeća“, naglasio je, uz ostalo, Suljagić.
“Karadžić je prvi zamislio svijet u kojem danas živimo. Jedino treba imati na umu da se ideologije razvijaju i da su genocidne ideologije uvijek prisutne…Sada je jedino pitanje ko je među vama sljedeći Turčin“, poručio je Suljagić u New Yorku.
radiosarajevo.ba