Indeks ekonomskih sloboda (2019): Blagi napredak BiH

Prema najnovijim podacima o ekonomskim slobodama u svijetu, koje svake godine objavljuje The Heritage Foundation, Bosna i Hercegovina se nalazi na 83. mjestu, na listiod 180 zemalja svijeta.

Ostvaren je izvjestan napredak u odnosu na prošlu godinu, kada je naša zemlja zauzimala 91. mjesto. Ukupna ocjena naše zemlje iznosi 61.9.

Zemlje Balkana zauzimaju sljedeće pozicije:


33.
 Makedonija 71.1
51. Kosovo 67.0
52. Albanija 66.5
69. Srbija 63.9
83. Bosna i Hercegovina 61.9
86. Hrvatska 61.4
92. Crna Gora 60.5
Bosna i Hercegovina je ostvarila porast od 0.5 poena sa poboljšanjem slobode rada i vladinim troškovima, dok je zabilježen pad u pogledu efikasnosti pravosuđa i slobode trgovine. Bosna i Hercegovina se nalazi na 37. mjestu od 44 zemlje u Evropi. Ukupna ocjena je ispod regionalnog prosjeka i nešto malo iznad svjetskog prosjeka.


Od 44 zemlje Evrope, iza Bosne i Hercegovine na listi su: Hrvatska, Crna Gora, Moldavija, Rusija, Bjelorusija, Grčka i Ukrajina.

Ekonomske slobode u Evropi (2019)


VLADAVINA PRAVA

Registri imovine su u velikoj mjeri nepouzdani, čineći transakcije sa zemljištem osjetljivim u sporovima, na taj način stvarajući velike prepreke razvoju tržišta nekretnina i hipoteka. Pravosuđe je i dalje podložno političkom utjecaju i opterećeno je velikim brojem zaostalih predmeta. Neefikasnost, nesposobnost i korupcija su sveprisutni.
VELIČINA VLADE

Najveći porezi na prihode i dobit preduzeća je 10%, ali različiti organi vlasti imaju različite poreske politike. Ukupno poresko opterećenje iznosi 37.0% ukupnog domaćeg prihoda. Tokom protekle tri godine, vladina potrošnja iznosila je 42.4% ukupnpog BDP-a zemlje, a budžetski suficiti su u prosjeku iznosili 0,7% BDP-a. Javni dug je ekvivalentan 41.0% BDP-a.
REGULATORNA UČINKOVITOST

Regulatorna neefikasnost i dalje ugrožava poslovno okruženje i ograničava privatne investicije potrebne za brži ekonomski rast. Dobijanje poslovnih dozvola i pokretanje biznisa i dalje podliježu birokratskim kašnjenjima. Novousvojeni Zakon o radu ima za cilj da poveća fleksibilnost tržišta rada. Vlada subvencioniše energetski sektor i održava režim loše ciljanih poljoprivrednih subvencija.
OTVORENO TRŽIŠTE

Ukupna vrijednost izvoza i uvoza iznosi 86.9% BDP-a. Prosječna tarifna stopa iznosi 1.2%. Vladina službena politika je da tretira strane i domaće investitore podjednako u skladu sa zakonom. Banke u stranom vlasništvu čine preko 80% bankarskih aktivnosti. Oko 63% odraslih Bosanaca i Hercegovaca ima račun u nekoj od bankarskih institucija, stoji u izvještaju The Heritage Foundation.
Piše: Resul Mehmedović

Nema poruka za prikaz