Ranije smo pisali kako je jedan Bošnjak preuzeo vlasništvo nad mega-projektom u glavnom gradu Slovenije.
Riječ je o trgovačkom dijelu projekta čiji su centalni dio najveći stadio i sportska dvorana u Sloveniji
Firma Rastoder u vlasništvu poduzetnika Izeta Rastodera prodala je nedovršeni poslovni dio velikog sportsko-poslovnog kompleksa Stožice u Ljubljani kompaniji MG Mind iz Bosne i Hercegovine, tačnije Mrkonjić Grada.
Slovenski mediji su izvještavali o kupoprodaji ovog projekta.
“Ljubljana je već neko vrijeme glavna meta kapitala koji iz srpskog dijela Bosne i Hercegovine intenzivno migrira u Sloveniju. Pod okriljem naroda iz Republike Srpske stvara se imperija nekretnina, koju kontroliše tamošnji najbogatiji tajkun”, prenosi portal Necenzurisano.si.
Posljednjih dana pojavila se vijest da je napušteno gradilište tržnog centra u ljubljanskom sportskom parku Stožice našlo novog vlasnika. Ovo je postala kompanija MG Mind u vlasništvu Mladena Milanovića Kaje , koji se smatra najbogatijim tajkunom u Republici Srpskoj. Ali posljednji posao je samo jedan od mnogih koje su Milanović i ljudi iz njegovog okruženja napravili sa nama. Ljubljana je već neko vrijeme glavna meta kapitala koji iz srpskog dijela Bosne i Hercegovine intenzivno migrira u Sloveniju.
U redakciji necenzurirano.si analizirali smo dosadašnje Milanovićevo poslovanje u Sloveniji. Saznali smo da se pod njegovim okriljem u Ljubljani stvara imperija nekretnina, koju mrkonjićgradski tajkun kontroliše preko nekoliko službeno nepovezanih osoba. Oni su i u rukama građevinskih kompanija koje dobijaju ugovore na javnim tenderima u Sloveniji. Za njih apliciraju zajedno sa Komunalnim podjetjem Ljubljana (KPL), koje je Milanović kupio 2015. za nešto manje od osam miliona eura.
Sve to omogućava Milanoviću da milione eura, koje ostvaruje i kroz javne ugovore za građevinske i druge poslove u Bosni i Hercegovini, prebaci u Evropsku uniju (EU). Odlični odnosi između gradonačelnika Ljubljane Zorana Jankovića i predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji posljednjih sedmica javno najavljuju otcjepljenje od Bosne i Hercegovine, svakako mu ne štete.
Milanovićev poslovni uspon počeo je prije više od decenije. U to vrijeme njegove kompanije MG Mind i Mrkonjićputevi već su dobijale velike javne ugovore za građevinske i druge poslove u Republici Srpskoj. Milanović je u tom periodu važio za člana kadra dugogodišnjeg ministra finansija Zorana Tegeltije, njegovog prijatelja iz Mrkonjić grada, koji je od prošle godine bio direktor Državne uprave za indirektno oporezivanje.
Sada Milanović već nekoliko godina važi za Dodikovog tajkuna, što on negira. On je 2017. godine u razgovoru za Vijeće glavnog grada rekao da ga je “možda sreo deset puta u životu”. Tri godine kasnije postao je većinski vlasnik Nove banke, treće po veličini banke u Bosni i Hercegovini. Nakon ruske agresije na Ukrajinu preuzeo je i banjalučku filijalu Sberbanke. MG Mind Group, koja se bavi građevinarstvom, nekretninama, bijelom tehnikom, IT, čišćenjem i drugim poslovima, danas zapošljava više od 2.500 ljudi.
Za to vrijeme našla se i u nekoliko afera. Svjetska banka je 2015. stavila MG Mind na crnu listu. Razlog: sumnje u korupciju i upitne poslovne prakse.
Iste godine Milanović je na velika vrata ušao u Sloveniju. On je kupio KPL iz stečajne mase preduzeća za ceste Ljubljana (CPL) u stečaju. Ponudio je 50.000 eura više od Pomgrada, koji je bio najbliži konkurent. Prema nezvaničnim informacijama , prvobitno je u igri za kupovinu KPL -a bio pokojni tajkun Slobodan Stanković .
Ali Milanović je iz banjalučkih sudskih utakmica izašao kao pobjednik, koji se tako dočepao koncesionara za održavanje puteva u Općini Ljubljana (MOL). Njime je KPL do danas ostvario 130 miliona eura prihoda. Zajedno sa KPL-om, Milanović je postao i vlasnik Fabrike asfalta Črnuče (TAČ) koju je kupio iz stečaja SCT-a. Bila je to odskočna daska za druge projekte. Milanović je prije šest godina nudio 23 miliona eura za nekretnine na području nekadašnje Tobačne, ali je posao propao.
Fabrika asfalta – i novac za vlasnike iz Bosne i Hercegovine
Zajedno sa Milanovićem, u BiH i Sloveniji su počela da posluju još dvojica s njim blisko povezanih biznismena: Nenad Babić , vlasnik firme Ban Gradnje iz Banjaluke, i Sladomir Đurić , koji je vlasnik tamošnje firme Autoprevoz. Njihova kontakt osoba je Nova banka. Kada ga je pre nekog vremena preuzeo Milanović, pomogli su mu Babić i Đurić.
Milanovićev KPL je već 2018. odlučio da Babiću proda tvornicu asfalta Črnoška. Sjekira je pala usred toga, jer TAČ, sa samo osam zaposlenih, prema ebonitete.si , već ostvaruje više od 12 miliona eura godišnjeg prihoda, a od 2019. godine već je isplatio nevjerovatnih više od 11 miliona eura. svom vlasniku u Bosni i Hercegovini.
Istovremeno, u Babićevim rukama završila je još jedna podružnica KPL-a, odnosno KPL – Rast. Sada se zove PZG, ali se i dalje javlja na tendere zajedno sa KPL-om. Njen najveći klijent je opština Ljubljana, ali dosta radi i za Dars, Ministarstvo za infrastrukturu i druge opštine. Ovi poslovi mu donose višemilionsku zaradu.
Tovarna asphalta Črnuče već sada donosi višemilionski profit bosanskim privrednicima. Mnogo očekuju i od izgradnje na njegovom zemljištu. Samo treba da promene prostorne planove.Google
Nedavno je PZG, odnosno bivši KPL – Rast, postigao nekoliko velikih ugovora. Dars mu je dodijelio posao vrijedan 2,8 miliona u jesen 2022., a MOL još 4,4 miliona prošlog proljeća. Istovremeno, kompanija sa nekoliko partnera uspjela je na mega tenderu na kojem je općina tražila izvođača komunalnih i prometnih usluga na području Ljubljane. Prema dostupnim podacima, sastoji se od nekoliko projekata, a ukupno je vrijedan više od 60 miliona eura. Na takmičenju su pobijedili Kolektor.
Među zakupcima je i državno preduzeće za drugi kolosek
Milanović, Babić i Đurić zajedno se mogu naći i u projektu nekretnina Tacenski Gardens. U Tačnom je prošle godine izgrađeno osam vila blokova sa 32 stana. U tome su učestvovala dva partnera: kompanija Biger, koja je u suvlasništvu Đurića, i Banićeva Ban gradnja. Njihova građevinska kompanija je u 2022. godini imala čak 10,7 miliona eura prihoda i 1,3 miliona eura neto dobiti. Svi stanovi su već prodani. Posljednju je kupio Milanović.
Iza jednog od najvećih poslova sa nekretninama u Sloveniji posljednjih godina stoje i privrednici iz Republike Srpske. Kompanija Biger je u oktobru 2022. godine od NLB grupe kupila poslovni centar na Železni cesti u Ljubljani. Riječ je o poslovnom prostoru od oko 8.400 kvadratnih metara sa 57 parking mjesta u garaži. Jedan od zakupaca prostorija u zgradi je državna kompanija 2TDK, koja rukovodi izgradnjom drugog kolosijeka pruge Divača-Koper. Za godinu dana platila je kompaniji Biger 150.000 eura zakupnine, a ugovor za lokal ističe u septembru 2025. godine.
Poslovni centar na Železnoj cesti u Ljubljani kompanija Biger platila je čak pet miliona eura.Google
Prema našim podacima, firma Biger je za imovinu platila oko pet miliona evra. Nije imao svoj novac da ga kupi. Kako se vidi iz zemljišnih knjiga, od Unicredit banke se zadužila za 2,5 miliona eura, odnosno polovinu iznosa. Ko je obezbijedio ostatak sredstava nije moguće provjeriti. U 2022. godini kompanija je ostvarila 1,7 miliona eura prihoda i oko 200.000 eura dobiti. Imala je dvoje zaposlenih.
U Črnuče stiže mega projekt
Nadaju se i novim, još većim poslovima sa nekretninama u Ljubljani, računajući na pomoć opštine ili tima gradonačelnika Jankovića. U 2020. godini počela je izrada opštinskog detaljnog prostornog plana (OPPN) kojim je obuhvaćeno zemljište u Brnčičevoj ulici u industrijskoj zoni Črnuče. Reč je o površini od preko 60.000 kvadratnih metara na kojoj posluje TAČ, a najveći deo čine livade i sprudovi.
Projekat nekretnina u ljubljanskom Tacnu, u kojem su se zajedno našli Milanović, Đurić i Babić.Google
Glavni investitori biće pomenuti privrednici iz Republike Srpske. Veliki dio zemljišta na kojem će se graditi poslovni objekti je u rukama TAČ-a. Ali i prije nego što su počele izmjene urbanističkih akata, kupljeno je dodatno zemljište na ovom području. Ne može se provjeriti da li su znali za buduće poteze općine. OPPN još nije usvojen. Konačno, u decembru 2020. Ministarstvo životne sredine, na čelu sa Andrejem Vizjakom , odlučilo je da će morati da izvrši sveobuhvatnu procjenu uticaja na životnu sredinu.
(Necenzurisano.si/Senzor.ba)