“Zenica trilogija” umjetnice Danice Dakić, kustosica Anje Bogojević, Amile Puzić i Claudie Zini, komesarke Senka Ibrišimbegović, a u organizaciji Ars Aevi danas je dostupan profesionalcima iz oblasti savremene umjetnosti koji imaju priliku prije otvaranja za publiku pogledati sve nacionalne paviljone i centralnu izložbu.
Paviljon Bosne i Hercegovine smješten je u Palači Francesco Molon Ca’ Bernardo.
Umjetnicu Danicu Dakić je pozvao internacionalni kustoski tim, u sastavu Anja Bogojević, Amila Puzić i Claudia Zini, koji je imenovala JU Muzej savremene umjetnosti Ars Aevi Sarajevo, kao organizator ovogodišnjeg paviljona BiH.
Recentni projekt Danice Dakić kojim će predstaviti paviljon BiH na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu propituje naslijeđe modernizma od Bauhausa do utopijskih paradigmi međunarodnog i jugoslovenskog socijalističkog modernizma. Uspostavljanjem poetičnog odnosa prema bosanskohercegovačkoj poslijeratnoj stvarnosti, umjetnica teži reaktivaciji utopijskih potencijala koristeći koncept totalnog teatra Waltera Gropiusa (1926./27.) kao metaforu za društvenu aktivaciju; zamagljujući krhke granice između pozornice i publike, stvarnog i zamišljenog grada. U dijalogu s impresivnom arhitekturom izložbenog prostora Palazzo Francesco Molon Ca ‘Bernardo, ‘Zenica–Trilogija’ će proizvesti nova značenja i omogućiti ‘neočekivane susrete’,” kazale su članice kustoskog tima.
Odlazak bosanskohercegovačkog tima na 58. Bijenale savremene umjetnosti u Veneciji podržali su Ministarstvo kulture i sporta Federacije Bosne i Hercegovine, čija je stručna komisija donijela odluku o izboru kulturne institucije Muzeja savremene umjetnosti Ars Aevi koja će predstavljati BiH u Veneciji 2019. godine. Projekt su podržali i Ministarstvo civilnih poslova Bosne i Hercegovine, Grad Sarajevo, Centar za savremenu umjetnost/pro.ba, Klassik Stiftung Weimar / Muzej Bauhaus, Fondacija za kinematografiju Sarajevo, Kanton Sarajevo, BH Pošta, Kulturamt Düsseldorf, Festival Asphalt, Audio-Technica i Martin Audio.
“'Zenica–Trilogija’ govori o društvenoj i individualnoj odgovornosti u kontekstu savremene Bosne i Hercegovine. Na mojem maternjem jeziku riječ “Zenica“ priziva sliku zjenice oka – metafora za nešto dragocjeno, kao i za ‘žarište’. Zajedno s protagonistima nastojala sam istražiti mogućnosti i nemogućnosti tranzicije između utopije i distopije, između prošlosti i budućnosti,” kazala je Danica Dakić o svom novom radu.