Na vrhuncu karijere napustio fudbal i od porodične tradicije napravio brend

Sa nepunih 27 godina Emir Granov je napustio karijeru uspješnog fudbalera i iz Madrida se vratio u Sarajevo da osnuje kompaniju koja će se baviti muškom modom. Od porodične tradicije napravio je brend koji je odavno prešao granice naše zemlje. Danas njegova firma ima 170 zaposlenih, prodajna mjesta u svim većim bh. gradovima a nakon SAD-a i Malezije širi se i u regiji.

Osim tekstilne industrije, ušao je i u druge projekte pa tako firme koje vodi stoje iza nekih od najatraktivnijih građevinskih i turističkih poduhvata u BiH. Za naš portal govori o tome kako je u BiH graditi brend, šta je za uspjeh najvažnije i najavljuje nove projekte.

– Cijeli svoj život profesionalno sam se bavio sportom a sa nepunih 27 godina odlučio sam da prekinem sportsku karijeru i osnujem svoju firmu. Za mene je to bio logičan slijed događaja.  Osjetio sam potrebu da se počnem baviti nečim ozbiljnijim, nečim što bih mogao raditi i nakon sportske karijere a sa druge strane, moja porodica se već godinama bavila ovim poslom koji sam ja nastavio na jednom drugom nivou: i prije smo imali firmu ali nikad nismo imali brend – kaže za BiznisInfo Emir Granov, osnivač i vlasnik najpoznatijeg bosanskohercegovačkog modnog brenda Granoff.

zuzetno uspješnu fudbalsku karijeru tokom koje je igrao u prvoligašima – portugalskom Farenseu, mađarskom Ujpest FC-u i španskom Rayo Vallecanu – prekinuo je dvije godine prije isteka ugovora.

– Donio samo odluku koja nije bila nimalo laka, čak bih rekao da je bila prilično hazarderska – pokrenuti nešto za što niko tada nije smatrao da je najbolja ideja. Pokrenuti u Bosni i Hercegovini modni brend? „Kome ćete prodavati“, pitali su me ljudi. I istina je, ljudi se obično više vežu za strane brendove a oni koji imaju novca za kvalitetnu odjeću najčešće je kupuju u inostranstvu. Tako da to jeste bila hrabra ideja ali ja sam želio dokazati da naše može biti kvalitetno i nosivo jednako kao i strano – kaže Granov.

Uz pomoć oca, osnovao je firmu specijaliziranu za mušku modu. U početku je firma radila uglavnom na principu outsourcinga, tj. druge firme su radile za njih, a onda su počeli i da se bave proizvodnjom. Vremenom su počeli otvarati fabrike. Posao je polako rastao, radili su i za sebe i za druge.

– Naša najveća konkurentska prednost bila je i ostala odnos cijene i kvaliteta i to je niša koju napadamo: prostor između niskih cijena i niske kvalitete koje nude turski tekstilci i visokih cijena i visoke kvalitete koju nude evropski proizvođači. Naša odijela vrhunske kvalitete kakva u inostranstvu koštaju 3 do 4 puta više, cjenovno smo prilagodili ambijentu i prilikama u regionu. Sa druge strane, niske cijene na koje igraju turski proizvođači ne mogu nas ugroziti jer oni ne mogu ponuditi kvalitet kakav mi imamo. Svi naši proizvodi napravljeni su od najkvalitetnijih italijanskih tkanina – pojašnjava Granov.

Osim što je uspio dokazati da se i u Bosni i Hercegovini može napraviti brend, Granoff je srušio još jedno pravilo. Za razliku od uobičajene prakse da firme u BiH rade lohn poslove za svjetske brendove, za ovu bh. kompaniju rade fabrike u Italiji, Turskoj, Sloveniji… Za Granoff je, dok nije otišla u stečaj, radila i velika Mura.

Za godine uspješnog poslovanja, kako tvrdi naš sagovornik, zaslužna je i doza upornosti koju je sačuvao još iz vremena dok se profesionalno bavio sportom.

– Kad ste sportista, morate imati dosta upornosti, morate pristati na mnogo odricanja da biste nešto napravili. Ja sam to prenio u poslovni život. Kada je u pitanju posao, jako sam uporan, ne prihvatam NE za odgovor. Ne vidim situacije za koje se ne može pronaći rješenje. Činjenica je da je meni poslovni put bio olakšan jer sam bio sportista pa sam donio kapital koji sam uložio u posao, ali kapital nije ono najvažnije. Najvažnije je raditi i imati ideju, jer od nje sve kreće. Za pokretanje nekih poslova vam ne treba ni puno novca, najbitnije je da imate znanje. Takvih primjera je danas dosta, pogotovo u IT sektoru – kaže naš sagovornik.

Sa druge strane, oni koji se žele uspješno baviti biznisom, moraju maksimalno iskoristiti potencijal koji imaju unutar svog ambijenta. Treba prepoznati šta je to što je u određenoj sredini neophodno.

– Konkretno, da se ne bavim ovim poslom, ja bih se raspitao šta je to što može biti potencijal u Bosni i Hercegovini. Evo na primjer, arhitekti su u inostranstvu jako skupi, mogao bi se ovdje napraviti ozbiljan arhitektonski biro koji može odavde raditi bilo gdje u svijetu i sigurno dobro zaraditi. Ako imate znanje, ne morate napuštati državu ili iseliti da biste dobro radili i zaradili – poručuje Granov.

A osim što je 2003. godine pokrenuo vrlo uspješnu tekstilnu kompaniju, Granov je smisao za biznis dokazao i drugim projektima i sferama u koje je prije 12 godina ušao, jer su ga oduvijek zanimale a i, kako kaže „radi disperzije rizika“. Diplomirani ekonomista, pokrenuo je nekoliko kompanija koje se bave biznis konsaltingom, razvojem i upavljanjem projektima, ali i građevinom, arhitekturom, stanogradnjom.

Zahvaljujući saradnji koju je uspostavio sa arapskim investitorima, od Agencije za unapređenje stranih investicija u BiH (FIPA) dobio je i priznanje za doprinos jačanju direktnih stranih ulaganja u našu zemlju. Investitor je i suvlasnik u nekim od najpoznatijih projekata realizovanih u posljednjih nekoliko godina.

– Ja sam ekonomista ali se ne bavim samo jednom branšom. Ušli smo u razne segmente sa našim partnerima sa Bliskog Istoka. Riječ je o vrlo ozbiljnim projektima, a možda najpoznatiji od njih je zabavni park Sunnyland na Trebeviću. Takođe, trenutno je aktuelna i rekonstrukcija bivšeg hotela Feri na Igmanu, gdje će kompanije Emirates Top One izgraditi sportsko-rekreativni centar – kaže Granov.

Takođe, ove firme kao predstavnici investitora stoje i iza jednog od najvećih projekata najavljivanih u posljednjih nekoliko godina kada je u pitanju Grad Sarajevo.

Naime, Investment Corporation of Dubai (ICD), jedan od najozbiljnijih arapskih investitora koji je kroz različite projekte i akvizicije već prisutan u Bosni i Hercegovini i u regiji, zainteresovan je da na mjestu današnje Skenderije izgradi luksuzni hotelski kompleks sa pet zvjezdica. Memorandum o saradnji sa Vladom Kantona Sarajevo potpisan je još 2016. godine a trenutno se čeka da kantonalne institucije poduzmu neophodne korake. Investitor je spreman a prema najavama, biće to jedinstven projekat po kojem će Sarajevo postati prepoznatljivo u svijetu.

– Raditi se može i u Bosni i Hercegovini. Tačno je da je birokratska slika u našoj zemlji u značajnoj mjeri komplikovanija nego u zemljama regiona no to vas ne smije obeshrabriti. Jasno je da bi bilo lakše poslovati da imamo bolje uslove no mi jednostavno moramo prihvatiti sistem u kojem živimo. Što prije se prilagodimo uslovima, prije ćemo moći uspješno poslovati – zaključuje Granov.

BiznisInfo

Nema poruka za prikaz