Prvi put u historiji, na planeti je više starijih ljudi nego male djece.
Brojevi pokazuju da je krajem 2018. godine broj starijih od 65 godina nadmašio broj mlađih od pet godina, prenosi Tanjug. Trenutno na planeti ima oko 705 miliona starijih od 65 godina, dok je onih uzrasta do četiri godine oko 680 miliona.
Ukazuje se i na rast dispariteta između najstarijih i najmlađih do 2050. godine – bit će više od dvoje starijih od 65 godina na svaku osobu uzrasta do četiri godine.
Ovaj sve veći jaz pokazatelj je trenda koji su demografi tražili godinama: u većini zemalja živimo duže, ali ne pravimo dovoljno beba.
Godine 1960. stopa plodnosti svijeta bila je gotovo petoro djece po jednoj ženi, prema podacima Svjetske banke. Gotovo 60 godina kasnije ona se prepolovila na svega 2,4.
Ostarjelo stanovništvo je brojnije u razvijenim zemljama. One imaju nižu stopu rađanja iz raznih razloga, uglavnom vezanih za ekonomski boljitak – stopa smrtnosti djece je niža, kontraceptivna sredstva su dostupnija, a odgajanje djece umije biti veoma skupo.
Bolji životni standardi znače da u tim zemljama ljudi “traju duže”. Glavni primjer je Japan, gdje je prosječni životni vijek koji se očekuje pri porođaju skoro 84 godine (što je najveća stopa neke zemlje na svijetu) i gdje su osobe starije od 65 godina 2018. činile 27 posto stanovništva – što je također najveći broj na svijetu.
Popuštanje strogih zakona, međutim, nije se pokazalo kao magično sredstvo: Kina je 2018. godine zabilježila 1,5 miliona porođaja, što je najmanje u poslednjih više od 60 godina.
Eksperti za populaciju upozoravaju da politike koje promoviraju zdravlje starijih moraju odigrati ključnu ulogu u ublažavanju efekata koji dovode do ostarjelosti stanovništva. Argument glasi da su zdraviji pojedinci sposobniji da nastave raditi duže i sa više energije, što bi moglo da rezultira nižim troškovima u zdravstvu.
radiosarajevo.ba