Stari zanati: Općina bi pomogla školovanje šegrta, ali njih više nema

SONY DSC

Općina Stari Grad Sarajevo svake godine raspiše konkurs za dodjelu stipendija šegrtima, učenicima starih tradicionalnih zanata, ali se već godinama na te konkurse niko ne prijavljuje.

Među tradicionalne zanate se ubrajaju zanimanja poput filigraniste, kujundžije, gravera, kazandžije, puškara, krojača narodnih nošnji i odijela, krznara, krojača krzna i kože, remenara, sedlara, rukavičara, kapara, šeširdžije, proizvođača papuča – papudžija, časovničara – sahadžije, staklara, obrađivača optičkog stakla, staklopuhača, jorgandžije, oštrača, kovača, tašnara, izrađivača nanula i klompi, dimnjačara, brijača, užara i izrađivač vrpci – gajtandžija, bojadžije, kaligrafe i grnčara.

Iz Općine Stari Grad ističu da je pokretanjem ovih stipendija Općina Stari Grad nastojala sačuvati od zaborava stare i tradicionalne zanate, te podstaći mlade ljude na bavljenje njima.

– Ipak, do sad ovi napori nisu urodili plodom. Prema informacijama iz nadležne Službe za obrazovanje, kulturu i sport Općine Stari Grad do sada za ove stipendije nije aplicirao nijedan šegrt i one su dijeljene samo učenicima deficitarnih zanimanja, učenicima koji se školuju za hemijskog čistača, krojača, vodoinstalatera itd – kazali su iz Općine.

Šegrt je, ističu iz Općine Stari Grad, zanatski učenik, osoba koja nije u procesu redovnog srednjoškolskog obrazovanja i zvanje šegrt stiče kod majstora.

– Stipendije mogu dobiti učenici i šegrti koji imaju prebivalište na području općine Stari Grad duže od tri godine i nalaze se na redovnom školovanju u srednjim školama, učenici deficitarnih zanata i za šegrte, koji zvanje stiču kod majstora starih zanata, a nisu stariji od 20 godina prilikom podnošenja aplikacije. Šegrti obuhvaćeni ovim vidom obrazovanja u cilju stipendiranja obavezni su dostaviti potvrdu o redovnom pohađanju majstorskog zanata izdatu od strane majstora, obrtnika. Majstor, obrtnik mora biti registrovan u Obrtničkoj komori u Kantonu Sarajevo. Također, šegrti koji apliciraju za stipendiju moraju dostaviti izjavu odgovornosti o redovnom pohađanju majstorskog zanata – pojašnjavaju iz Općine.

Kemal Islamović, sekretar Obrtničke komore Kantona Sarajevo, za Faktor je kazao da danas nema šegrta.

– I majstora je malo. Da bi majstor nekoga primio da ga obuči, treba i on imati papir, treba imati položene neke pedagoške predmete kako bi radio sa učenicima, mladima koji stiču znanje. Nekada je to bilo drugačije, ali sada šegrta više nema – kaže Islamović.

Kaže kako uglavnom majstori nekog zanata obuče svoju djecu, ali da oni uporedo idu i u srednje škole i na fakultet, a da se zanatom bave kasnije u životu.

– Roditelji uglavnom žele da se djeca formalno obrazuju, da završe školu, fakultet, a da se zanatom bave ukoliko se ne zaposle u svojoj struci ili ukoliko požele da budu zanatlije – kaže Islamović.

Ismet Huseinović, kazandžija, također kaže kako šegrta nema, te ističe da je veliki problem i taj što brojnih zanata, koji su se ranije učili i u školama, više nema u nastavnim planovima i da se u školama ne uče.

– Svake godine nekoliko zanatlija u ime Obrtničke komore obilazi osnovne škole i predstavlja zanate. Međutim, roditelji nam dođu i kažu kako se taj zanat više ne može učiti u školi. To je do Ministarstva obrazovanja KS i to bi se trebalo rješavati. Prije deset godina konkretno kazandžijski zanat se mogao učiti u Mašinskoj školi, dok danas ne može – kaže Huseinović, koji je i svoju djecu želio upisati na kazandžijski zanat, ali kako nije bilo mogućnosti, djeca će završiti drugu srednju školu, a on će ih u svojoj radionici podučiti zanatu. Izvor:   Faktor

Nema poruka za prikaz