Romi su najbrojnija nacionalna manjina u Bosni i Hercegovini, koju prati i najviše predrasuda. Ipak, važno je akcentirati da je to nacija sa brojnim kvalitetima, koji u našem društvu još uvijek nisu dovoljno vidljivi. Iako je njihova integracija jednostavnija, brojne probleme Romi i dalje nose na svojim leđima.
Na prostoru Evrope trenutno živi okvirno 11 miliona Roma, dok je na osnovu posljednjeg popisa stanovništva u Bosni i Hercegovini utvrđeno njih blizu 12.500. Međutim, iz nevladinih organizacija tvrde da je u pitanju znatno veći broj jer se na popisu mnogi nisu željeli izjasniti kao pripadnici te nacionalne manjine.
Romi su jedna od ukupno 17 nacionalnih manjina koje su prisutne u Bosni i Hercegovini, a specifični su po najvećoj izloženosti stigmi i diskriminaciji. Međutim, oni su kroz historiji ispisali brojne lijepe priče.
A upravo lijepa priča prati i 21-godišnju Nevresu Mujić iz Tuzle, koja s ponosom ističe to da je Romkinja. Svojim primjerom svakodnevno ruši predrasude, a uzdignute glave uspješno i odvažno korača kroz život.
– Veoma sam ponosna na to što jesam i to nikada nisam krila. Za mene je čast i zadovoljstvo kada pričam o tome da sam Romkinja, ispunjena sam, srećna i sve svoje dosadašnje ciljeve sam ispunila. Ponosna sam i zadovoljna svojim postignućima i sretna sam jer se kao Romkinja nalazim na mjestu na kojem jesam, kao uposlenica, ali i studentica. Moj sljedeći cilj se odnosi na to da svoje obrazovanje okončam, dobijem diplomu i napredujem dalje u svom poslu, kaže Mujić na samom početku razgovora za Klix.ba.
Nakon završetka osnovne i srednje škole, ova mlada djevojka nije željela završiti sa obrazovnim procesom te je upisala Visoku školu za turizam i menadžment. Uz dalje školovanje sebi je pronašla i posao u Udruženju žena romkinja Bolja budućnost u Tuzli.
– U posljednje vrijeme pripadnici romske nacionalnosti odlučuju se na školovanje, usavršavanje i zapošljavanje. Naravno, ne treba izbjegavati one bolne tačke koje se tiču nas, ali ja volim isticati pozitivne priče o onim Romkinjama koje su završile svoje obrazovanje ili studiraju, koje rade na visokim pozicijama te su ostvarene, nastavlja Mujić.
Na njenom životnom putu, posebno u dosadašnjem periodu obrazovanja, bilo je i teških trenutaka. Na svojim leđima veliki teret stigme i diskriminacije nije osjetila, međutim, takvim situacijama svjedočila je među svojim prijateljima.
– Nažalost, gledala sam diskriminaciju koja se dešava nad drugim Romima i Romkinjama u školama, što je na njih utjecalo veoma bolno. Sve to se dešavalo i u zdravstvenom te općenito društvenom sistemu. To me mnogo žalostilo i doticalo, navodi Mujić.
Život Roma mora biti bolji
Kada govorimo općenito o društvenom položaju ove nacionalne manjine, skoro sve slabosti koje Romi desetljećima proživljavaju u BiH prisutne su i danas, iak je naša zemlja potpisnica važnijih deklaracija o poštivanju ljudskih prava Ujedinjenih naroda (UN).
– Za razliku od prije 10 ili 15 godina, Romi u BiH su u neznačajno boljem položaju. I dalje imamo zajednice koje su bez struje i vode, a imamo Rome i Romkinje koje su bez zaposlenja, djecu koja nisu upisana u matične knjige rođenih, ali i onih starijih koji nikada nisu izvadili lične dokumente, kaže za Klix.ba Indira Bajramović, predsjednica Udruženja žena Romkinja Bolja budućnost.