Psssst! Komisija za vrednosne papire….

Piše: Jagoda Savić

Danas ćemo se baviti jednom važnom polugom naše privrede, koja  zbog  nepojavljivanja u medijima izmiče  očima analitičara i kontrolora stanja u našem društvu.  Kao što imamo regulatornu agenciju za komunikacije RAK, Regulatornu agenciju za  energiju FERK itd., tako imamo i regulatora za tržište kapitala, a to je federalna Komisija za vrednosne papire. Ono što najprije pada u oči je društvena važnost rada ove komisije jer je imenuje  Parlament Federacije BiH, a njen rad reguliše poseban Zakon  o Komisiji za vrednosne papire. Ovaj Zakon je pretrpio nekoliko izmjena, ali njegova suština od Zakona iz 2004 do Zakona iz 2017 godine nije promijenjena.

Kad u nekoj materiji  postoji više izmjena  i dopuna nekog zakona, takav  zakon nema preglednost teksta, i ta nepreglednost  uzrokuje  gubitak vremena kod čitalaca koji imaju potrebu da se o  njemu obavijeste. Naime, čitaoci su prinuđeni upoređivati tekst nekog člana iz osnovnog Zakona i svih njegovih naknadnih izmjena, a to čačkanje stvara psihički zamor.  Možda ova psihička blokada kod  upoznavanja sa našim zakonima nije slučajna. Naime, samo uporan čitalac će doći do problema koje nosi neki zakon, oni sa manjim zalaganjem će odustati prije nego što otkriju suštinske probleme. Za mene npr. je vrlo problematičan   član 16a Zakona o Komisiji za vrednosne papire koji  kaže:  „Predsjednik, zamjenik predsjednika, članovi Komisije i zaposleni u Komisiji, kao i lica koja obavljaju poslove po nalogu Komisije ne mogu biti gonjeni za krivična djela, niti se smatrati odgovornim u građansko-pravnom postupku za bilo koje radnje koje su izvršili u dobroj vjeri u toku izvršenja zadataka iz okvira svojih ovlaštenja. Komisija će obeštetiti svoje zaposlenike u pravnim postupcima pokrenutim protiv zaposlenika za radnje koje su obavili u dobroj vjeri u toku izvršavanja svojih dužnosti i u okviru svojih ovlaštenja . Zakonodavac u ovom slučaju nije precizirao šta je to „dobra vjera“ i kako se ona može razlikovati od predumišljaja kada neko iz Komisije učini krivično djelo ili prekršaj.

Rizici rada u Komisiji:

Rad u ovoj komisiji može biti i opasan. Uposlenik komisije Džafer Alibegović  je bio bukvalno pretučen u februaru 2021 godine, nakon čega je podnio ostavku. Zamjenik predsjednika Komisije dr. Matej Živković je 16.03.2022, pucnjevima iz vatrenog oružja bio teško ranjen od strane nepoznatog lica.

Osim fizičkih napada na članove komisije, postoje i rizici od njihovog  krivičnog gonjenja. Rizah Softić, predsjednik Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara – UDAU BiH, je dopisom od 19.05.2022 pod nazivom ”Kontrola rada Komisije za vrednosne papire” zatražio hitnu istragu  Željka Škarice, glavnog federalnog  upravnog inspektora. Softić je 18.05.2022  podnio i krivičnu prijavu  Kantonalnom tužilaštvu u Sarajevu protiv predsjednika Komisije Adnana Zukića i članova  Predraga Mlađena, Esada Dželilovića i Romea Zelenike, za upis članova Nadzornog odbora „Bosnalijeka” d.d, a iste počinioce  je 30.12.2022 godine prijavio i  Agenciji SIPA.

Kako je izabrana nova komisija?

Izbor članova ove Komisije otvara pitanje koliko u ovom kontekstu znače moralne  vrijednosti članova komisije, koja odlučuje o milionima konvertibilnih maraka koje se pretvaraju u dionice raznih firmi? Njih reguliše član 21, stav 1 Etičkog kodeksa za državne službenike u FBiH.

A izbor najnovijeg sastava Komisije je išao tako što je najprije dr.Mirko Puljić, zamjenik predsjednika, dana 10.03.2010 otišao u penziju i ostavio Komisiju da radi u sastavu od četiri člana. Zatim je gore pomenuti  pretučeni Džafer Alibegović  podnio  ostavku pa je Komisija nastavila  da radi u sastavu od tri člana. Dana 30.10.2019  predsjednik Hasan Čelam, dugogodišnji penzioner,  je zvanično otišao iz Komisije jer je u njoj vršio  funkciju samo da bi održavao kvorum od 3 člana, kako bi  Komisija mogla da održava svoje sjednice i da nastavi da radi. Dana 24.06.2018, dopisom broj : 01 -05-1 -382-04/18, predsjednik Federacije BiH Marinko Čavara uz saglasnost dopredsjednika Federacije Bosne i Hercegovine Milana Dunovića i Melihe Mehmedbegović  je dostavio Parlamentu FBiH, Zastupničkom domu i Domu naroda, na potvrđivanje  Odluku o razrješenju i imenovanju članova Komisije za vrijednosne papire Federacije BiH. Ova odluka predsjednika i dopredsjednika FBiH je na usvojenje čekala 2 godine i 11 mjeseci. Dana 05.06.2021 Predstavnički dom Parlamenta FBiH je  sa 54 glasa za, 18 suzdržanih i bez glasova protiv, donio  Odluku kojom  su zbog isteka mandata razriješena dva člana Komisije, Hasan Ćelam i Matej Živković, a za nove članove imenovani su Adnan Zukić kao predsjednik Komisije, te članovi Matej Živković, Predrag Mlađen, Esad Dželilović i Romeo Zelenika.

Šta nije valjalo u ovoj proceduri?

Faktički, nisu valjali predloženi članovi Komisije. Kad je u pitanju predsjednik komisije Adnan Zukić, njemu je Rizah Softić pismom od 05.09. 2022 godine spočitao događanja koja su se desila nakon prelaska Adnana Zukića iz ABS banke na mjesto direktora Postbanke d.d. Sarajevo  u oktobru 2008 godine. Nakon imenovanja, Zukić je utvrdio  da su strateški ciljevi nove Uprave Postbank BH poslovna konsolidacija banke i podizanje nivoa poslovne suradnje s JP BH Pošta, s kojom je banka imala desetogodišnji ugovor na osnovu kojeg je klijentima pružala usluge   na više od 130 šaltera u poslovnicama BH Pošte u FBiH.

Nasuprot tome, Zukić, kao direktor  Postbanke d.d., je  dozvolio da ova banka ode u likvidaciju kojom su  stradali mali dioničari, koji su odvajali od svojih plata da bi kupili dionice Postbanke d.d., da je tu prevaru vidio i da je ćutao. Mali dioničari su posjedovali  40,3% dionica  Postbanke d.d., a bili su uposlenici  HT Eroneta d.d. Mostar,  JP BH Telecom d.d. Sarajevo i  JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo. U to vrijeme  Vlada FBiH je imala 2,5% i Fond Poteza iz Slovenije imao je 57,2% dionica s pravom glasa. S tako velikim procentom od 40,3% dionica s pravom glasa manjinski dioničari uposlenici u HT Eronet d.d. Mostar, u JP BH Telecom d.d. Sarajevo i u JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo nisu imali svog predstavnika u Nadzornom odboru  Postbanke d.d. Sarajevo ??!!.

Za vrijeme Zukićevog rada u ASA Banci d.d. je kao direktor „zaradio” krivičnu prijavu koja je zbog aljkavosti  Kantonalnog tužilaštva Sarajevo pala u zastaru. A za vrijeme  Zukićevog rada na mjestu direktora u Zaštitnom fondu FBiH, Vlada FBiH je 05.04.2018 pozvala Finansijsku policiju da izvrši hitnu kontrolu rada ovog fonda jer je direktor Zaštitnog fonda FBiH Adnan Zukić   u nekoliko navrata odbio zahtjev Agencije za nadzor osiguranja FBiH i Upravnog odbora samog Fonda za provođenje nadzora u ovoj instituciji. Inače, nadležnost Zaštitnog fonda je pokrivanje šteta koje pretrpe žrtve saobraćajnih nezgoda, koje ne mogu biti nadoknađene sistemom obaveznog osiguranja od odgovornosti ako je osoba koja je odgovorna za nezgodu nepoznata ili je nezgodu prouzročilo neosigurano vozilo, kao i štete kada je društvu oduzeto odobrenje za rad i pokrenut postupak posebne likvidacije.

Drugi predloženi član Komisije, Romeo Zelenika, je bivši predsjednik Mladeži HDZ-a BiH Grada Mostara. Dok je bio direktor Kazneno-popravnog zavoda u Mostaru, bio je  predmetom više istražnih radnji, što je vidljivo iz brojnih izvještaja u javnosti. Federalna uprava policije je protiv navedenog lica Tužilaštvu BiH podnijela krivične prijave zbog sumnje da je Zelenika omogućio bijeg iz zatvora osuđenom ratnom zločincu. U drugom slučaju prijava je podnesena zbog sumnje da je Zelenika učestvovao u organizovanoj kriminalnoj grupi koja se bavila trgovinom opojnim drogama, jer je dotični, prema navodima iz optužnice za potrebe prijevoza opojnih droga ustupio službeno vozilo”.

Treći predloženi član Komisije, Esad Dželilović, je bio član Opštinskog vijeća Prozor-Rama. U to vrijeme se javila  ideja da se u Prozor-Rami  uvedu „dvije škole pod istim krovom” gdje bi bile učionice s hrvatskom djecom i učionice s muslimanskom djecom, a ideju je najprije promovisala njegova supruga a zatim i on.  Njegova porodična firma „Poslovno savjetovanje” iz Prozora je svake godine dobijala podsticaje od Fonda za zapošljavanje osoba s invaliditetom, pa je imala lijepe finansijske prilive.

Prigovori na imenovanje:

Nermin Nikšić je povodom izbora nove Komisije za vrednosne papire  u ime SDP-a 17.08.2021  dao saopštenje za javnost  koje je objavio portal Klix.ba. Iz ovog obraćanja izdvajamo najbitnije:  ” Cijela konkursna procedura za izbor članova Komisije provedena je na krajnje netransparentan način. Parlamentu FBiH, unatoč ponovljenim zahtjevima, nikada nije dostavljena konkursna dokumentacija, iako su je zastupnici SDP BiH u Parlamentu FBiH tražili više puta. Činjenica da Predsjednik FBiH Marinko Čavara  odbija dostaviti konkursnu dokumentaciju Parlamentu FBiH ukazuje na vjerovatne nepravilnosti pri provođenju procedure. SDP BiH ne može i neće dati svoju podršku imenovanju Komisije u trenutno predloženom, nezakonitom sastavu. Navedeni podaci pokazuju da spomenuta lica ne zadovoljavaju niti zakonski kriterij da imaju “višegodišnje odgovarajuće profesionalno iskustvo”. “Sve dok u sastav Komisije ne budu predloženi nezavisni i nestranački stručnjaci sa odgovarajućim profesionalnim iskustvom, Komisija neće moći odgovoriti svom zadatku, te objektivno, nepristrasno bez političkog uticaja obavljati svoje zakonske nadležnosti. SDP BiH smatra kako bi trenutni, nezakoniti prijedlog kadrovskih rješenja, ukoliko bi bio podržan, ozbiljno narušio integritet Komisije, njenu funkciju i zakonitost u radu ovog važnog tijela. Zato ga nismo spremni podržati”, piše Nikšić.

Mislim da bi bilo uputno da neka ustanova za istrage  kao što je SIPA pritisne predsjednika Marinka Čavaru, i od njega iscijedi podatak  da li je on sam, ili po nečijoj sugestiji, predložio ove definitivno neodgovarajuće kandidate na  osjetljive i odgovorne funkcije u Komisiji za vrednosne papire FBiH. Tačnije rečeno, bilo bi bitno saznati čije i kakve interese bi štitili ovakvi likovi na funkcijama u ovoj Komisiji?

Legalnost rada:

Pitanje od javnog značaja je da li Komisija za vrednosne papire u ovakvom sastavu može garantovati legalnost svog rada?

Komisiji za vrednosne papire se stavljalo na teret loše postupanje po prigovorima  za emisije dionica za „Delminijum d.d.“ Tomislavgrad,“Turist best d.d.“ Konjic, „Lječilište Slana banja d.d“ Tuzla, „Hercegovina auto d.d.“ Mostar, „Rudnici mrkog uglja” d.d. Banovići i „Bosnalijek d.d“.

I, da se vratimo na ključni termin sa početka teksta,a to je „u najboljoj vjeri“,  koja onemogućava krivičnu i prekršajnu odgovornost članova Komisije , a omogućava nadoknadu za eventualne moguće istražne postupke.  Kvalifikacija „ u dobroj vjeri“ je  eksplicitno naglašena u Zakonu o Komisiji za vrednosne papire. Evo nekoliko primjera gdje bi tužilac bio u dilemi da li da članove Komisije oslobodi od optužbi za nesavjesno poslovanje ili za kriminal u ime te „dobre vjere“ ili da ih strpa iza rešetaka??

a.)prekoračenje ovlaštenja  „ u dobroj vjeri“

Komisija za vrijednosne papire FBiH, kao regulatorno tijelo na tržištu kapitala je dužno prije svega da osigura zaštitu prava dioničara i vlasnika kapitala kao svoj osnovni cilj postojanja. Komisija provodi volju skupštine nekog dioničarskog društva, ispituje formalnu ispravnost zahtjeva za upis promjena , utvrđuje da li je kompletirana sva dokumentacija  i ispunjeni uslovi za upis promjena,  te podnešenu  promjenu provodi u registru emitenata. Faktički, rad Komisije je uglavnom evidencijskog karaktera.

Postojećim zakonima je regulisano da Komisija ne razmatra zakonitost odluka skupštine dioničkog društva koji su osnov za promjene u Registru emitenata. Valjanost ili nevaljanost podnešenih dokumenata može vršiti samo sud u parničnom postupku. Svakim ocjenjivanjem podnešenih dokumenata Komisija vrši prekoračenje svojih ovlaštenja. Zašto je ova stavka važna? Iz prostog razloga što Komisija za vrednosne papire FBiH ima javne ovlasti da postupa u upravnim stvarima kao što je upis Nadzornih odbora dioničkih društava   u svoj Registar. A upisom Nadzornog odbora Komisija određenim licima daje moć da upravljaju, a tu istu moć oduzima od drugih lica i direktno utiče na način obrtanja novca. Registracija Nadzornih odbora postaje posebn važna u firmama  u kojima se obrt kapitala mjeri milionima konvertibilnih maraka. Osim toga, tu je i problematična raspodjela zarađenog novca, pa možemo navesti primjer  Nedima Uzunovića iz „Bosnalijeka” , koji je  dijelio svim članovima Nadzornog odbora i uprave dijelio bonus od 120 000 KM u svakoj od  pet posljednjih godina, a da se tim davanjima ne vidi finansijska logika.

b.)Formalni nedostaci postupka „u dobroj vjeri“

Od svih prigovora na rad Komisije, najupadljiviji su prigovori na postupanje sa firmom „Bosnalijek” d.d. iz Sarajeva. U konkretnom primjeru upisa Nadzornog odbora „Bosnalijeka”d.d. Komisiji se spočitava i da voditelj postupka upisa nije bio zakonit jer predsjednik Komisije voditelju postupka Amri H. Hasičić nije izdao Rješenje o sprovođenju tog radnog zadatka. Drugo, da se Komisija  koristila prevarom  jer nije koristila Zakon o upravnom postupku, tj. nije uradila zaključak , čime je onemogućila podnosiocu Prijave za upis Nadzornog odbora  u registar Komisije da  sukladno članu 219. Stav 3. ZUP-a žalbom riješi spor oko upisa Nadzornog odbora u registar emitenata kod Komisije. Treće, da Komisija nije navela čak ni datum kontrole dokumenata „Bosnalijeka”, relevantnih za donošenje svoje odluke.

c.) Ovjera pečatom „u dobroj vjeri“

U ovom istom primjeru voditelj postupka za upis prethodnog Nadzornog odbora za ”Bosnalijek d.d.” Dejan Davidović je napisao „ Činjenica da  zahtjev podnesen od strane Nedima Uzunovića kao v.d. direktora društva nije ovjeren  pečatom društva nije mogla uticati na drugačije rješavanje  iz razloga što je uz zahtjev dostavljeno obrazloženje  istog: „Nisam u mogućnosti ovjeriti prijavu pečatom društva, jer se isti nalazi kod smjenjenog vršioca dužnosti direktora „Bosnalijek“ d.d. Šefika Handžića koji odbija izvršiti promjenu upisa Nadzornog odbora“. V.d. direktor Nedim Uzunović bi, da je regularan, bez ikakvog problema mogao da naruči novi pečat, samo što pečatorezac obavezno traži i ”svježi” izvod iz Sudskog registra Opštinskog suda u Sarajevu,  a Nedim Uzunović je tada imao samo onaj od 29.1.2014 godine.

d.)Nespojivost funkcija „u dobroj vjeri“

U gore navedenom primjeru imamo dva bitna događanja. Haris Jahić bio predložen za člana novog Nadzornog odbora što je protivno propisima jer je već duže vrijeme obavljao funkciju predsjednika Odbora za reviziju u „Bosnalijeku“. Dioničari nisu bili upoznati sa viješću da je Haris Jahić navodno 16.09. 2022  podnio ostavku, ali njegova ostavka  ima pravnu snagu tek onda kada je uvoji Skupština dioničara i kada se imenuje novi član u Odbor za reviziju umjesto njega. H.Jahića je predložio  dioničar AS Holding” d.o.o. Jelah-Tešanj koji je imao iznad 5% dionica s pravom glasa.

Zatim, Bogdan Joković je, opet protivno propisima svog poslodavca, u registru Opštinskog Suda Mostar upisan kao direktor PD „Turist best  ” d.d. Konjic i  tu dužnost je obavljao od 10.02.2016, dok istovremeno obavlja  i poslove sekretara u „Bosnalijek” d.d.,

e.)Razlog kontrole u”u dobroj vjeri”

U spornom Rješenju  je istaknuto da  je Komisija  obavila vanredni nadzor čiji je predmet bio sazivanje i održavanje vanredne Skupštine dioničara Bosnalijek d.d. Dana 11.03.2022 u Komisiju se predstavkom javio punomoćnik dioničara, uposlenik „Bosnalijeka” d.d. Kapičija Muhamed i naveo da je imao 6,43% ili 552.722 dionica sa pravom glasa, jer je navodno dobio punomoći za zastupanje od malih dioničara. I taj  procenat je bio pravi razlog kontrole koju je obavila Komisija, koja nije utvrdila da li je taj procenat  tačan ili nije, jer su mali dioničari morali svoje punomoći da ovjere kod notara, što u prekratkom vremenskom periodu nije bilo moguće da se uradi.

Drugi izvor potrebe za kontrolom je bila vanredna Skupština dioničara od 05.02.2022 godine.  Naime, Zakon o privrednim društvima je propisao da Skupštinu saziva Nadzorni odbor, pa je tako sazvana i vanredna skupština  05.02.2022. A za sazivanje ponovne vanredne skupštine je trebala da postoji  odluka Nadzornog odbora, ali nje nije  bilo. Skupštinu je sazvao Vedran Eterović kao punomoćnik dioničara iznad 10% sa pravom glasa.

Treći  izvor potrebe za kontrolom koji Komisija nije obuhvatila, je bila činjenica da je Odbor za glasanje    09.03.2022  napravio opstrukciju održavanja skupštine na način da je obavjestio sekretara “da nisu u mogućnosti pripremiti održavanje Skupštine”. Nakon toga je sekretar društva Bogdan Joković  10.03.2022 u Dnevnom avazu samovoljno objavio otkaz ponovne vanredne Skupštine zakazane za 10.03.2022.

Stav Komisije za vrednosne papire FBiH

Komisija se pismeno izjasnila da odluke ove vanredne Skupština dioničara od 10.03. 2022 ne može smatrati legitimnim iz razloga što  uredno prijavljeni mali dioničari nisu prisustvovali Skupštini jer su  iz sredstava informisanja su naknadno saznali da je Skupština održana. Po Komisiji,  jedan broj dioničara je ostao uskraćen za prava iz člana 199, stav 1 Zakona o privrednim društvima jer se nisu pojavili na skupštini vjerujući da je Skupština odkazana.”

Komisija je još navela da je Obrazac za prijavu promjene podataka u Registar emitenata koji joj je dostavljen 27.04.2022 potpisala neovlaštena osoba, a  obrazac je potpisao   v.d. direktora Neven Hadžisulejmanović koji je na tu funkciju imenovan Odlukom Nadzornog odbora broj OPU – IP – 674/22 od 27.04.2022, a Nadzorni odbor je imenovan Odlukom Skupštine  od 10.3.2022. Upravo o ovakvim natezanjima „za” i „protiv” u borbi za vlast ove vrlo profitabilne kompanije, Komisija za vrednosne papire je trebala ocijeniti da je eventualnu povredu prava dioničara potrebno dokazati vršenjem istražnih radnji koje ne spadaju u opis posla ove Komisije. Zato se Komisija trebala  proglasiti nenadležnom za rješavanje upisa novog Nadzornog odbora, dok se ne utvrde sve relevantne činjenice legalnosti  izbora i podnosioce zahtjeva za upisom uputiti na mjesno nadležni sud..

Iako zakonodavac u Zakonu  nije ništa predvidio za sazivanje ponovne vanredne Skupštine, voditelj postupka Amra Hadžiavdagić Hasečić  je nakon 56 dana izdala negativno Rješenje broj: 03/2 – 19- 16/22 od 12.5.2022 . U spornom Rješenju se navodi da se Prijava odbacuje i da se novi Nadzorni odbor emitenta „Bosnalijek” farmaceutska i hemiska industrija d.d. Sarajevo u sastavu : Madžid Avdagić, Vedran Eterović, Nina Bijedić Mujanović, Mehmed Kadušić i Rijad Hasić neće upisati u Registar koji vodi Komisija. Treba naglasiti da je Zapisnik sa ponovne vanredne Skupštine održane 10.03.2022 potpisao predsjednik Skupštine, zapisničar i dva ovjerivača zapisnika. Za donošenje odluka na ovoj Skupštini je glasalo preko 99 % prisutnih dioničara „Bosnalijeka”. Tako se Komisija svojim nadležnostima suprotstavila  ovako ubjedljivoj volji dioničara, zbog čega je protiv Komisije za vrednosne papire podnešena tužba, koja  je prvo bila na Kantonalnom sudu pa je prebačena na Vrhovni sud FBiH. A nama je razmislimo o tome da li je Komisija podržala federalne tajkune ili se stvarno brine o sudbini malih dioničara.