Izbori za američki Kongres mogli bi donijeti novi podsticaj tržištu akcija, iako inflacija, visoke cijene energenata i rast javnog duga i dalje opterećuju ekonomsku sliku. Analitičari ocjenjuju da bi smanjenje političke neizvjesnosti i ograničene mogućnosti za velike zakonske promjene mogli ići u prilog kompanijama i investitorima, ali upozoravaju i na rizike novih sporova oko duga i poteza predsjednika Donalda Trampa.
Izbori za američki Kongres mogli bi donijeti novi podsticaj tržištu akcija, uprkos upornoj inflaciji, visokim cijenama energenata i rastućem javnom dugu. Analitičari sa Volstrita ocjenjuju da bi smanjenje političke neizvjesnosti i ograničene mogućnosti za velike zakonske promjene mogli pogodovati kompanijama i investitorima. Procjene koje prenosi CBS News iznesene su dok je glasanje još trajalo, pa se i eventualno preuzimanje Kongresa od strane demokrata razmatralo kao izborni scenario.
Prema podacima finansijske kompanije Edward Jones, indeks S&P 500 ostvario je prosječan rast od 1,7 odsto u mjesecu nakon posljednjih 14 izbornih ciklusa za Kongres održanih na polovini predsjedničkog mandata, počevši od 1970. godine. U šest mjeseci nakon tih izbora prosječan prinos iznosio je 15,5 odsto. Magdalena Okampo iz Principal Asset Managementa navela je da su kratkoročne oscilacije moguće, ali da je period nakon izbora istorijski često bio povoljan za tržište, jer se politička neizvjesnost smanjuje, a pažnja vraća ekonomskim izgledima.
Analitičari posebno razmatraju posljedice podijeljene vlasti, odnosno situacije u kojoj demokrate kontrolišu Predstavnički dom, Senat ili oba doma Kongresa, dok je republikanac na predsjedničkoj funkciji. Takav odnos snaga otežava usvajanje velikih promjena poreske politike i državne potrošnje. Kris Lou iz FHN Financiala ocijenio je da manje promjena stvara predvidljivije okruženje, što kompanijama omogućava dugoročnija ulaganja. Sličnu ocjenu iznio je i Morgan Stanley, navodeći da su inflacija, privredni rast i zarade kompanija važniji pokretači tržišta.
Ipak, politička blokada ne znači i potpuni mir za investitore. Zastoj u Vašingtonu mogao bi da izazove novi sukob demokrata i republikanaca oko američkog javnog duga, koji je, prema izvornom izvještaju, nedavno premašio 40 biliona dolara. Ed Jardeni iz Yardeni Researcha upozorava da bi produžene obustave rada saveznih službi i fiskalni sukobi mogli povećati prinose na državne obveznice i tako stvoriti pritisak na vrednovanje akcija. Rast prinosa obveznice čini privlačnijim u odnosu na akcije, ali i povećava troškove zaduživanja.
Prema procjeni organizacije Bipartisan Policy Center, SAD bi ponovo mogle dostići zakonsku granicu zaduživanja između kraja zime i sredine ljeta 2027. godine, kada bi Kongres morao odlučiti o njenom povećanju ili privremenoj suspenziji. Analitičari upozoravaju i da bi demokratska većina mogla uticati na potvrđivanje Trampovih kandidata za regulatorne funkcije, kao i na rad institucija poput FDIC-a, SEC-a i CFTC-a. Ipak, UBS navodi da bi mogućnosti Kongresa za velike promjene ostale ograničene predsjednikovim pravom veta, pa bi i dalje ključan bio odnos sa Bijelom kućom.
Izvor: Nezavisne novine