Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju u Hrvatskoj stupa na snagu 20. studenoga i donosi stroža pravila za banke, trgovce i teleoperatere. Cilj je smanjiti rizik od nekontroliranog zaduživanja, uz jasnije upozoravanje građana na troškove i rizike kreditnih proizvoda te detaljniju procjenu njihove sposobnosti otplate.
Banke će ubuduće morati jasnije upozoravati klijente na troškove i rizike kreditnih proizvoda te detaljnije procjenjivati mogu li vraćati dug. Ako odbiju zahtjev za kredit, građanima će morati i objasniti razlog. Novi Zakon o potrošačkom kreditiranju stupa na snagu 20. studenoga i trebao bi smanjiti rizik od nekontroliranog zaduživanja.
Zakon objedinjuje dosadašnja pravila za stambene i ostale potrošačke kredite, uključujući gotovinske kredite. Prema podacima HNB-a, ukupni krediti kućanstvima krajem rujna dosegnuli su 29,6 milijardi eura, što je 11 posto više nego u istom razdoblju lani. Više od polovice tog iznosa čine stambeni krediti, koji su porasli 12,5 posto, dok su gotovinski krediti porasli 10 posto.
Nova pravila donose i promjene kod prijevremene otplate, jer će se troškovi razmjerno smanjivati. Dopušteni minus više se neće moći povećavati bez pristanka klijenta, a građani će pri podizanju kredita dobivati informativni obrazac. Bankama će biti zabranjeno uvjetovati kreditiranje prijenosom primanja.
Zakonom su obuhvaćeni i trgovci koji nude plaćanje na rate, uključujući teleoperatere koji prodaju mobilne uređaje. Oni će morati procjenjivati kreditnu sposobnost kupca, a za prilagodbu imaju rok do 1. lipnja iduće godine. Državni tajnik Ministarstva financija Matej Bule rekao je da se otplata uređaja na rate sada jasno smatra kreditiranjem, dok će nova pravila nadzirati Hrvatska narodna banka. Zakon uvodi i besplatno savjetovanje o dugu, koje će pružati FINA.
Izvor: 24sata