Volodimir Zelenski i drugi upozoravaju da bi trilateralni susret Donalda Trumpa, Xi Jinpinga i Vladimira Putina na marginama samita Apec u Kini mogao ličiti na „Jaltu 2.0“, dok velike sile pokušavaju pronaći novi globalni poredak i izlaz iz ratova koje su same pokrenule ili podržale.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski među je onima koji izražavaju zabrinutost da bi svijet mogao svjedočiti novom „jaltskom“ trenutku ako se Donald Trump, Xi Jinping i Vladimir Putin sastanu na trilateralnom susretu, kako se očekuje, na marginama samita Apec u Kini naredne sedmice. U tekstu se podsjeća na staro diplomatsko pravilo da oni koji nisu za stolom lako mogu postati tema pregovora, a ne njihovi učesnici.
Najviše razloga za oprez, navodi se, imaju oni koji su isključeni iz mogućeg dogovora: prije svega Ukrajina, ali i istočna Evropa, baltičke zemlje, Tajvan, pa čak i Iran. Autor piše da bi njihovi sponzori mogli biti ostavljeni po strani u složenoj geopolitičkoj razmjeni koju Putin zamišlja, a Trump, prema tekstu, djelimično podržava. Putin već dugo zagovara ovakav format, dok se Trump prikazuje kao spremni gost, a Xi kao suzdržani domaćin.
U tekstu se podsjeća na originalnu Jaltsku konferenciju iz februara 1945. godine, kada su Staljin, Roosevelt i Churchill dogovarali poslijeratni poredak. Taj događaj se, izvan Rusije, često pamti kao simbol ciničnih trgovina i podjele interesa velikih sila na račun manjih država. Autor navodi da je tadašnji dogovor ostavio dubok osjećaj srama, posebno u Sjedinjenim Državama, jer su sloboda i suverenitet manjih naroda bili potisnuti zarad stabilnosti.
Prema tekstu, današnja situacija je dodatno složena jer se i SAD i Rusija približavaju samitu tražeći pomoć Kine da se izvuku iz ratova koje su same birale, dok Xi dobija ulogu posrednika nalik Staljinu. Ipak, Kina je oprezna: ne želi da izgleda kao da podržava američke interese, niti da naruši vlastiti narativ o stabilnosti i suživotu. Sagovornici iz kineskih krugova navode da je rat u Ukrajini strateška greška Rusije, a rat u Iranu strateška greška Donalda Trumpa, dok Kina, kako kažu, upravlja posljedicama tih sukoba.
Na kraju, tekst zaključuje da bi eventualni susret mogao ostati tek kratka geopolitička predstava, ali i da postoji mogućnost da postane početak niza sastanaka na kojima bi velike sile pokušale oblikovati novi svjetski poredak po sigurnosnim principima, uz malo prostora za liberalne vrijednosti. Dok jedni, poput Johna Ikenberryja, takvu ideju smatraju neprihvatljivom, drugi, poput Charlesa Kupchana, tvrde da je svijet već ušao u eru u kojoj će se morati sarađivati i preko ideoloških podjela.
Izvor: The Guardian