Za taj novac je bilo moguće izvršiti zamjenu peći u SVIM domaćinstvima koja lože drva i ugalj u Sarajevu i tako smanjiti zagađenje zraka za nekoliko desetina procenata.
Izvori podataka: Studije izvodljivosti za projekt izgradnje tramvajske pruge Ilidža – Hrasnica, IPSA, 2015. godina
EBRD, GrCF2 W2 E2 – Sarajevo E-Tram Extension, 2022. godina
Tramvaj za Hrasnicu je planiran u Urbanističkom planu Sarajeva iz osamdesetih, kada je u Famosu u Hrasnici radilo preko 7000 radnika koji su uglavnom koristili gradski prevoz za odlazak na posao.
Famos je uništen pljačkaškom privatizacijom, a u nekoliko malih tvornica koje su izgrađene na prostoru Famosa sada radi svega nekoliko stotina radnika.
U istom Urbanističkom planu je planirana i tramvajska pruga za Dobrinju, gdje sada živi daleko više stanovnika nego osamdesetih, no za gradnju te pruge ni prstom se nije pomaklo.
U studiji izvodljivosti koju je radila IPSA 2015. godine, procijenjeno je da bi gradnja pruge do Hrasnice koštala 20 miliona KM i da bi i po toj cijeni bila upitna njena isplativost.
Takođe, EBRD-ovim Zelenim akcionim planom za Kanton Sarajevo je bila predviđena izrada “Studije isplativosti proširenja tramvajskog sistema u KS” (rok – kraj 2025.), nema informacija da se ikada pristupilo izradi ove studije..
Kanton je 2020. pristupio izradi “Plana razvoja i upravljanja javnim prevozom u Kantonu Sarajevo”, koji još uvijek nije završen.
I pored toga, bez ikakvih planova i strategija, hitno se pristupa gradnji trostruko skuplje pruge za Hrasnicu u odnosu na procjenu iz studije izvodljvosti.
Zašto je, bukvalno preko noći, umjesto da se sačekalo sa izradom gore pobrojanih studija, ova skupa pruga postala prioritet prioriteta u Kantonu Sarajevo?
Javni novac se pronašao za prugu, no novca npr. nema za dodatni vodovod za Sarajevo, čija je izgradnja planirana u svim razvojnim planovima i strategijama Grada i poslije Kantona, nego se to planira dati privatniku da gradi i da debelo zarađuje na tome.
Za razliku od mnogih drugih dijelova grada, stanovnici Hrasnice nemaju problema sa javnim prevozom. Postojeće autobuske linije su i brze i redovne. Od Ilidže do Hrasnice je sagrađena brza cesta sa četiri trake, pa nema ni saobraćajnih gužvi (osim samog prilaza Ilidži) kakve su redovne u ostatku grada.
Naše je mišljenje da je jedini razlog što se ova skupa pruga hitno gradi jeste što se tako otvara mogućnost da se u Hrasnicu preseli tramvajska remiza pa da sadašnji prostor remize postane unosni plijen građevinskog lobija za šta su odavno razrađeni planovi i plaćene naručene studije, prenosi Eko akcija.