NATO: Pritisak na BiH je ogroman, pomažemo partnerima koji su pod velikim pritiskom Rusije

Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana rekao je za DW da je alijansa odlučna da nastavi podržavati Ukrajinu koliko god bude potrebno.
DW: Prije godinu dana ruski predsjednik Putin je započeo svoj rat protiv Ukrajine. Ukrajinski predsjednik Volodymyr Zelenskyy upravo je odbacio mogućnost odustajanja od bilo koje teritorije svoje zemlje u potencijalnom mirovnom sporazumu s Rusijom. Ali šta je sa NATO-om? Hoće li alijansa podržavati Ukrajinu sve dok ruske trupe kontroliraju dijelove zemlje, uključujući Krim?

Mircea Geoana: Odlučni smo da nastavimo podržavati Ukrajinu onoliko dugo koliko je to potrebno i također osigurati da Ukrajina pobijedi u ovom ratu. Dakle g. Putin može zaustaviti ovaj rat svakog trenutka. Ako odluči da zaustavi rat, rata više neće biti. Biće mirovnih razgovora.

I vjerujem da su Ukrajinci ti koji treba da definišu šta predstavlja pobjeda i koji će biti preduslovi za političko rješenje. Dakle, mi pomažemo Ukrajini, a pomažući Ukrajini pomažemo sebi. A mi smo tu da ostanemo na duge staze sa Ukrajincima.
Dakle, Crno more je veoma važno. I preduzimamo konkretne korake. U mojoj domovini, Rumuniji, Francuska vodi borbenu grupu. U susjednoj državi Bugarskoj, Italija predvodi borbenu grupu. Dakle, obraćamo pažnju i ulažemo u odvraćanje i odbranu crnomorskih zemalja.

Pritisak na Moldaviju raste, a ruski raketni udari na Ukrajinu predstavljaju direktnu prijetnju sigurnosti Moldavije. Kako NATO može pomoći zemlji da garantuje njenu nezavisnost i suverenitet?

Moldavija je partner NATO-a. Već tri decenije pomažemo Moldaviji na mnogo načina. Naravno, znamo da je Republika Moldavija po ustavu neutralna država i to poštujemo. Ali vidimo intenziviranje partnerstva između Republike Moldavije i NATO-a. Odgovaramo na zahtjeve koje nam vlada i predsjednik Moldavije upućuju, kako prema NATO-u kao organizaciji, tako i prema pojedinačnim saveznicima.

(Moldovan) Predsjednica Maia Sandu je u pravu: To što ste neutralni ne znači da ste slabi u pogledu odbrane. Postoji nešto zanimljivo u vezi sa Republikom Moldavijom: zemlja je zajednički partner NATO-a i Evropske unije. Činjenica da je EU Ukrajini, ali i Moldaviji dala jasan put ka članstvu u EU, na neki način pomaže Moldaviji da se odupre ovom ogromnom pritisku Rusije. Jer protiv Republike Moldavije Rusija je vodila čitav svoj arsenal hibridnog rata.
Nije to otvoreni rat kao u Ukrajini, ali je ipak pritisak na Moldaviju ogroman, jer je pritisak na Gruziju veoma visok, odnosno na Bosnu i Hercegovinu. Zato još više pomažemo ovim partnerima koji su pod velikim pritiskom Rusije.

Ulazak Finske i Švedske u NATO je pripremljen, ali neke zemlje članice još uvijek odlažu ratifikaciju pristupnog protokola — poput Mađarske. Šta mislite da stoji iza ovoga?

Prije svega, proces ulaska ove dvije nove članice u NATO je bio najkomprimiraniji i najubrzaniji od svih ostalih proširenja NATO-a nakon Hladnog rata. Dakle, to je brzo po svim standardima. Drugo, oni su već pozvani u NATO, tako da učestvuju u mnogo, mnogo stvari, uključujući i NATO planiranje odbrane i vježbe. Dakle, oni su uglavnom za stolom većinu vremena.

Uvjereni smo da će dva nacionalna parlamenta koja tek treba da ratifikuju pristupne protokole Švedske i Finske – a to su mađarski i turski parlament – ​​to učiniti ekspeditivno. Generalni sekretar Jens Stoltenberg bio je u Ankari prije samo nekoliko sati i ponovo je rekao predsjedniku Erdoganu. Takođe ukazujemo na naše švedske buduće saveznike.

Tako da smo optimisti da će i ove dvije zemlje biti punopravne članice NATO-a. I također smo uvjereni da će dva preostala parlamenta ubrzati proces njihove ratifikacije. A onda, bez ikakve druge odluke, onog trenutka kada dva preostala saveznika ratifikuju, instrument članstva će biti predstavljen Stejt departmentu u Vašingtonu. To je pravilo.

I postat ćemo, nadamo se, na putu za Vilnius [NATO samit, 11.–12. jula 2023. – Napomena urednika], savez 32 nacije, najmoćniji i najrelevantniji savez u ljudskoj istoriji. Finska i Švedska će nam dodati veliku dozu sofisticiranosti, demokratske i vojne, otpornosti i dodane vrijednosti.

Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana, bivši šef Socijaldemokratske partije u Rumuniji, bio je rumunski ministar vanjskih poslova (2000–2004) i predsjednik Senata Rumunije (2008–2011).