U Švedskoj živi neobičan čovjek, naše gore list, bosansko-hrvatsko-italijanskog porijekla, veoma poznat švedskoj naučnoj javnosti.
Sanimir Rešić je historičar i vanredni profesor evropskih studija na Centru za jezik i književnost Univerziteta u Lundu, gdje je predavao historiju Balkana, posebno bivše Jugoslavije, od 1998. godine. Od 2009. do 2012. Rešić je bio i šef katedre i predsjednik Upravnog odbora Univerziteta za jezik i književnost. Također, bio je i rektor Univerziteta Kristianstad od 2013. do 2015. Potom se vratio na Univerzitet u Lund gdje je bio prodekan humanističkih i teoloških fakulteta od 2015. do 2018. U proljeće 2021. Sanimir Rešić je izabran za dekana Fakulteta umjetnosti Univerziteta Lund.
Doktorirao je historiju 1999. godine, sa doktorskom tezom “Američki ratnici u Vijetnamu”. Bio je i urednik antologije “Balkan u fokusu”. “Historija Balkana” iz 2006. bila je prva monografija koja je sažela istoriju bivše Jugoslavije na švedskom jeziku. Knjiga je štampana 2018. u petom izdanju. Sanimir Rešić je 2018. godine objavio knjigu “Propast Jugoslavije. Rat, mir, budućnost 1991-2017.”.
PRIZNANJE SANIMIRU REŠIĆU
Na svečanom skupu u Malmöu 26. februara 2022, uz prisustvo eminentnih gostiju iz Bosne i Hercegovine, ambasadorica BiH u Švedskoj Elvira Dilberović je uručila priznanje naučnom radniku Sanimiru Rešiću sa Lund Univerziteta, Humanistički i teološki fakultet i Centar za jezike i literaturu, govoreći biranim riječima o njegovom radu i ukupnom doprinosu očuvanja BiH.
Sanimir Rešić se nakon toga zahvalio kazavši da je značajno da svi u svojoj oblasti pomognu na afirmaciji domovine Bosne i Hercegovine, kazavši:
– Ja sam porijeklom i Bošnjak, Dalmatinac i Italijan, ali u duši stopostotni Bosanac i za domovinu BiH. Radim preko 25 godina na Univerzitetu u Lundu na historiji Balkana. Evo staviću ruku na srce kao pozdrav vama svima, gostima iz BiH, posebno Bakiru Izetbegoviću i mojoj Bosni i Hercegovini!
Sanimir Rešić rođen je Splitu 5. maja 1964. godine. Neobično porijeklo: otac Rifet Rešić, Bošnjak iz Prijedora (1940-2007), majka Maria (Mazzoni) Rešić, rođena u Livornu (Toskana, Italija) (1944). Dida Milivoj Bralić iz Splita, baba Nella Mazzoni iz Livorna: upoznali se u Italiji za vrijeme Drugog svjetskog rata, gdje je dida Milivoj Bralić služio u američkoj vojsci. Drugi rahmetli djed iz Prijedora – Asim Rešić i baka Magbula Kulenović iz Kulen Vakufa, su žrtve u Drugom svjetskom ratu.
NEOBIČNO PORODIČNO STABLO
– Da, za naše jugo prilike to je cijela priča. Otac Rifet i mati Maria su se upoznali 1962. godine u Splitu, dok je otac još služio vojsku u Ratnoj mornarici JNA.
KADA STE DOŠLI U ŠVEDSKU?
– Otac Rifet, mati Maria i ja, tada sam imao samo dvije godine, došli smo u Švedsku te za mene davne 1966. godine; sestra i brat su kasnije rođeni u Malmöu. Nije lak život nikoga ko napusti matičnu zemlju i domovinu te bude izbjeglica. Potpuno razumijem sve naše prognanike i izbjeglice u Skandinaviji. Živim s porodicom u Lundu: supruga Catarina, sin William (25) i kćerka Linnea (15).
ŠTE JE OSTALO U SJEĆANJU?
– Divna slika iz mladosti, eto to je ostalo u najljepšem sjećanju: od 1977. do 1995. godine igrao sam ragbi u Švedskoj, često u Velikoj Britaniji.
DIPLOMA U LUNDU?
– Diplomirao sam 1991. godine u Lundu. Dvije godine sam radio na doktorskoj disertaciju u SAD, na Univerzitetu Kalifornija. Doktorirao sam povijest 1999. godine u Lundu. Radim kao dr. profesor, povjesničar, u Lundu, na odsjeku Evropske nauke.
KOJE PREDMETE PREDAJETE?
– Na Univerzitetu u Lundu predajem balkanske studije od 1998. do 2021. godine, sa posebnim naglaskom na bosansku povijest i savremenost. U posljednje četiri godine moj je fokus više na Osmankom carstvu, sve do stanja u današnjoj Turskoj.
ŠTA SADA OBAVLJATE?
– Dekan Fakulteta likovnih umjetnosti na Univerzitetu u Lundu, koji ima prostorije u Malmöu.
TRI KNJIGE O BALKANU?
– Napisao sam tri knjige o Balkanu, u čemu je Bosna i Hercegovina u prvom planu: “Historija Balkana. Uspon i pad Jugoslavije” (2006, 2008, 2010, 2013), “Pad Jugoslavije. Rat, mir, budućnost 1991-2017” (2018, 2021) i “Balkan u fokusu. Kulturne granice u Evropi” (2022). Knjige su postale standardna literatura na švedskim univerzitetima, koje čita i švedska javnost. Na taj način svojim radom i djelima obrazujem i Šveđane i činim sve da više upoznaju BiH. Knjige su dostupne u svim švedskim bibliotekama.
ŠTA RADITE SADA?
– Trenutno pišem knjigu na švedskom o Osmanlijama. Radni naslov je “Den glömda civilisationen” (“Zaboravljena civilizacija”). Knjiga će biti objavljena nakon prestanka mandata dekana.
NOVINARI, JAVNE DEBATE?
– Posljednjih 15-20 godina obraćaju mi se upravo švedski novinari iz etabliranih medija jer žele više saznanja i informacija o povijesnim i savremenim događajima u BiH. Učesnik sam na javnim debatama, kao recimo na dodjeli Nobelove nagrade Peteru Handkenu, a i u akademskom kontekstu; na taj način se stalno borim za istinitu i poštenu sliku povijesnih i savremenih rasprava o BiH. Bio sam, u vrijeme pojačanih tenzija na Balkanu, na nekoliko televizijskih nastupa i radijskim intervjuima u kojima sam prikazao činjeničnu i poštenu slika onoga što se događalo tokom rata u BiH 1992-1995. godine.
POZNAVALAC BALKANA?
– Moglo bi se tako reći, gotovo sam prvi koga kontaktiraju, traže me etablirani švedski novinari koji traže saznanja ili informacije o Bosni i Hercegovini.
INTERVJU RADIO U FINSKOJ: O STANJU BIH?
– U čekaonici EU sve je više zemalja koje čekaju na prijem. Zemlje zapadnog Balkana tu čekaju dugi niz godina, ali do sada je samo Hrvatska uspjela da postane članica EU. Koliko dugo EU može samo pričati o Balkano, a da ništa faktički ne čini izuzev obećanja? Uskoro će Rusija i Kina dobiti bitku za njih, iako zapadni Balkan pripada Evropi!
PREDAVANJA?
– Tokom dugog niza godina održao sam stotine predavanja mnogim vladinim agencijama i nevladinim organizacijama o Bosni i Hercegovini. Izgrađena je i velika mreža kontakata sa švedskim novinarskim korpusom. Štaviše, kontakti i sa političarima i diplomatama su tokom godina jako česti. Imao sam npr. nekoliko savjetodavnih razgovora sa švedskim ambasadorom u Beogradu.
FOKUS I NA RATNE ZLOČINE?
– Mnogi medijski nastupi, intervjui, predavanja i savjetodavni razgovori bili su fokusirani na ratne zločine počinjene u BiH tokom rata 1990-ih, sve sa ciljem da se prenese tačna i poštena slika u odnosu na žrtve rata. Nije pretjerano reći da sam u to uložio značajne napore tako da Šveđani imaju sliku o onome što se dogođalo 1990-ih upravo kroz moje nastupe i knjige na švedskom i engleskom.
KOJE SU TO IZVORNO KNJIGE?
– Resic, S. (2018, 2021) Jugoslaviens undergång. Krigen, freden, framtiden, 1991-2017, (“Pad Jugoslavije. Rat, mir, budućnost 1991-2017”). Historiska Media, Lund (6.000 prodanih knjiga)
– Resic, S. (2006, 2008, 2010, 2013) En historia om Balkan. Jugoslaviens uppgång och fall, (“Historija Balkana. Uspon i pad Jugoslavije”) Historiska Media, Lund (22.000 prodanih knjiga)
– Resic, S. & Törnquist-Plea, B. (2002). The Balkans in Focus. Cultural Boundaries in Europe (“Balkan u fokusu. Kulturne granice u Evropi”), Nordic Academic Press, Lund.
Ovo je bilo kratko predstavljanje prof. dr. Sanimira Rešića, vrsnog historičara i stručnjaka za Balkan. Razgovor je bio lijep, da ljepši biti ne može: prof. Sanimir Rešić plijeni otvorenošću i dobrotom, željom da udovolji i meni kao novinaru, i vama čitaocima portala Moja BiH.
Nadamo se da ćemo ga više stručno predstaviti u nekom narednom intervjuu, na koji nećemo dugo čekati.
BHRF