Evropski stručnjaci tvrde: Neretva je najugroženija rijeka u Evropi

Podijelite ovaj članak:

Neretva je uspjela ostati relativno ˝neokrnjena˝, njegujući zdrav ekosistem, uključujući ono za što naučnici vjeruju da bi moglo biti jedno od posljednjih područja mrijesta ugrožene mehkousne pastrmke. Neretva je jedna od najhladnijih rijeka na svijetu, dom je jedinstvenih ekosistema i nebrojenih rijetkih vrsta, od mramorne pastrmke i žutoglavih krastača do slijepih daždevnjaka koji žive u riječnoj mreži pećina. Ali, ovo bi se moglo promijeniti.

Rijeka Neretva probija se kroz neprohodnu bosanskohercegovačku šumu. Očaravajuće plavo-zelene boje, proteže se 225 kilometara od duboko unutar Dinarskih Alpa do Jadranskog mora. Na nekim mjestima nestaje u podzemnim kanalima prije nego što se ponovo pojavljuje u bujičnim izvorima.

Jedna je od najhladnijih rijeka na svijetu, dom je jedinstvenih ekosistema i nebrojenih rijetkih vrsta, od mramorne pastrmke i žutoglavih krastača do slijepih daždevnjaka koji žive u riječnoj mreži pećina.

Ali, ovo bi se moglo promijeniti.

CNN piše da je rijeka, kao i mnoge širom svijeta, ugrožena branama.

Prema Centru za okoliš, bh. udruženju za zaštitu prirode, predloženo je više od 50 hidroenergetskih projekata duž njegove dužine i njenih pritoka, od kojih je skoro polovina planirana za gornji tok, koji je do sada ostao prirodan, divlji i neometan.

Ove brane bi mogle naštetiti ne samo rijeci i njenim stanovnicima već i širem okolišu koji ovisi o ovom jedinstvenom plovnom putu.

U Ulogu, selu na Neretvi, možete vidjeti potencijalna razaranja iz prve ruke. Hidroelektrana od 35 megavata sa branom visokom 53 metra je u poodmakloj fazi izgradnje: oboreno drveće niže se uz obalu rijeke, praveći put za ono što će postati akumulacija, a pristupni putevi za kamione i drvosječe kao i građevinska vozila usječeni su kao ožiljci kroz rijeku i šumski pejzaž.

Upravo ovdje, uzvodno od gradilišta, više od 60 naučnika iz 17 zemalja okupilo se u junu na ˝Neretvanskoj sedmici nauke˝. Većina je tamo otputovala kao samofinansirajući volonteri, ujedinjeni u zajedničkom cilju: da spase Neretvu.

˝Oni žele da nam pomognu da spasimo ovu izuzetnu rijeku˝, kaže Ulrich Eichelmann, izvršni direktor Riverwatcha i koordinator kampanje Save the Blue Heart of Europe za zaštitu balkanskih rijeka.

˝Ovo je vjerovatno jedna od najraznovrsnijih i najvrijednijih rijeka u Evropi, a istovremeno je i najugroženija˝, dodao je.

Evropa ima riječni pejzaž s najviše prepreka na svijetu, s više od milion barijera, od brana do rampi, brodova i mostova, rezultati su prema istraživačkom projektu EU. Ovo se odrazilo na divlje životinje, na jednu od tri slatkovodne vrste ribe kojima prijeti izumiranje.

No, Neretva je uspjela ostati relativno ˝neokrnjena˝, njegujući zdrav ekosistem, uključujući ono za što naučnici vjeruju da bi moglo biti jedno od posljednjih područja mrijesta ugrožene mehkousne pastrmke.

Upravo je ova smeđa riba neupadljivog izgleda dovela je Kurta Pintera, slatkovodnog ekologa iz Beča u Austriji u svom retro narandžastom kamperu da proučava rijeku. Koristeći tehnike kao što je elektro ribolov – proces koji stvara električno polje u vodi da privuče ribu prema mreži – i uzorke DNK iz okoliša, on se nada da će pronaći dokaze o vrstama koje žive i gnijezde se u gornjoj Neretvi i njenim pritokama, pružajući municiju protiv predloženih hidroenergetskih projekata.

˝Brane i svi oblici i veličine hidroenergetskih projekata mogu ugroziti riblje vrste jer blokiraju ili ometaju migraciju. U prirodnom riječnom sistemu, ribe se obično mrijeste u uzvodnim područjima, a hrane se i pare nizvodno. Ovaj otvoreni sistem je zaista važan za migriranje riba u područja gdje imaju vrlo visok reproduktivni uspjeh. Predloženi projekti brana duž toka Neretve poremetile bi ciklus razmnožavanja pastrmke i, bojim se, gurnule bi već ugroženu vrstu do izumiranja. Iako je gubitak jedne vrste razoran, uticaj ne prestaje tu. Ako uništimo ribu iz ove rijeke, to će uticati na okruženje, okolne kopnene vrste˝, kaže Pinter.

Na Sedmici nauke o Neretvi nisu zabrinuti samo stručnjaci za ribu. Postoje stručnjaci koji proučavaju slijepe miševe, gljive, leptire i medvjede, također. Svi vjeruju da bi hidroenergetski projekti mogli imati strašne posljedice po odabranu grupu vrsta.

˝Sve je povezano˝, kaže Eichelmann, objašnjavajući da se mulj od izgradnje nakuplja na koritu rijeke, ubijajući mala stvorenja poput dagnji koje filtriraju i čiste vodu. Kako voda postaje prljavija, pogođene su biljke i životinje u rijeci i duž njenih obala. A priroda rijeke znači da se zagađenje ne može obuzdati: ˝Ono što radite maloj rijeci, radite većoj i na kraju okeanu˝.

Međutim, postoji delikatan balans između ovih ekoloških izazova i rastuće potražnje za obnovljivom energijom. U Bosni i Hercegovini je, piše CNN, hidroenergija jedan od ključnih izvora električne energije – odgovorna je za 37 posto ukupne proizvodnje električne energije u zemlji u 2021. Kako zemlja, a i svijet, prelazi sa fosilnih goriva, hidroenergija bi mogla ponuditi čišći izvor energije.

Na Balkan se gleda kao na neiskorišteni resurs, pun rijeka koje za razliku od ostatka Evrope još nisu iskorištene. Inicijative, od kojih neke finansira Evropska unija, a koje imaju za cilj da budu klimatski neutralne do 2050. godine, pokreću razvoj hidroenergije u cijelom regionu. Od 2022. godine na Balkanu je planirano ili je u izgradnji više od 3.300 fabrika, pored 1.700 već postojećih, koje su u funkciji.

Naučnici kažu da ovi projekti mogu obezbijediti prihod i zapošljavanje. U elektronskoj poruci CNN-u, glasnogovornik EFT grupe, kompanije za trgovinu energijom i ulaganja koja vodi razvoj hidroelektrane Ulog, napomenuo je da su angažirane lokalne kompanije i radnici i da će biti korišteni u izgradnji i radu elektrane. Dodali su da je procjena uticaja na životnu sredinu ˝pripremljena, pregledana i odobrena u skladu sa važećim propisima˝.

Ovo je ponovio Radomir Sladoje, načelnik općine Kalinovik, govoreći prvog dana ˝Neretvanske nedjelje nauke˝. Obraćajući se naučnicima, priznao je da bi mnogi od njih mogli biti ljuti što je lokalna vlast odobrila izgradnju brane Ulog, ali je naveo:˝Mi smo mala zajednica kojoj je potreban finansijski podsticaj˝.

Kampanja ˝Save the Blue Heart of Europe˝ (Spasimo plavo srce Evrope) kaže da njen cilj nije potpuno zabraniti hidroelektranu, već osigurati da slijedi striktan pristup planiranju koji daje prioritet očuvanju prirode. Također bi željela da se u područjima ključnog biodiverziteta implementiraju zabranjene zone.

˝Postoji svrha hidroenergije, ali kao u medicini, iako male doze mogu biti ispravne i zdrave, ako ih uzmete previše, to je smrtonosno˝, zaključuje Eichelmann.

Subscribe
Notify of

0 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x