Nakon napada na policijsku stanicu z Bosanskoj Krupi, gdje je dijete od 14. godina ubilo jednog policajca i drugog teško ranilo, a to policija i tužilaštvo okarakterisali kao “teroristički napad”, istražili smo šta je terorizam.

Evo svih definicija terorizma, pa nek nam odgvore na osnovu čega su bez istrage izašli s ovim zaključkom?

Terorizam je složen i često sporan pojam, koji se koristi za opisivanje nasilnih dela s ciljem širenja straha, vršenja pritiska na vladu ili društvo, ili postizanja političkih, verskih ili ideoloških ciljeva. Upravni organi, akademski istraživači i međunarodne organizacije imaju različite definicije, ali sve uglavnom uključuju elemente nasilja, straha, i političke motivacije. Evo nekoliko ključnih aspekata i definicija terorizma:

1. Međunarodna definicija prema UN-u

• Ujedinjene nacije definišu terorizam kao „svaki akt sa namerom da uzrokuje smrt ili ozbiljne telesne povrede civilima ili neborcima, radi zastrašivanja stanovništva ili prisile vlade ili međunarodne organizacije da preduzme ili se uzdrži od neke radnje.“
• Cilj je uticati na vlast ili društvene promene nasilnim sredstvima koja se često baziraju na strahu.

2. Pravna definicija prema različitim zakonima

• Krivični zakoni mnogih zemalja, uključujući one u Evropi i Sjedinjenim Državama, definišu terorizam kao nasilna dela koja su usmerena prema civilima, državnim organima, ili infrastrukturi radi postizanja političkih ciljeva.
• Takva dela obuhvataju upotrebu eksploziva, otmice, napade na javna mesta, i druga sredstva koja za cilj imaju izazivanje opšteg straha i pritiska na društvene ili političke strukture.

3. Akademska definicija terorizma

• Mnogi stručnjaci definišu terorizam kao “upotrebu ili pretnju upotrebom nasilja protiv civila radi postizanja političkih, verskih, ili ideoloških ciljeva.”
• Terorizam je često zamišljen kao psihološki rat koji ima za cilj širenje straha i nesigurnosti među stanovništvom.

4. Vrste terorizma

• Politički terorizam: Dela nasilja usmerena prema postizanju promena u vlasti ili u političkom sistemu.
• Religijski terorizam: Motivisan verskim uverenjima ili doktrinama, usmeren prema stvaranju ili održavanju verskih vrednosti i struktura.
• Eko-terorizam: Aktivnosti usmerene na zaštitu životne sredine koje uključuju sabotaže ili nasilje prema određenim subjektima.
• Domaci ili unutrašnji terorizam: Dela nasilja unutar iste države, usmerena prema sopstvenom stanovništvu radi političkog uticaja.

5. Osnovne karakteristike terorizma

• Nasilje i brutalnost: Teroristi često koriste ekstremno nasilje koje uključuje bombaške napade, otmice, ubistva, i napade na civilnu infrastrukturu.
• Ideološka motivacija: Teroristi obično slede političke, verske, ili ideološke ciljeve.
• Civilne žrtve: Često je usmeren prema civilnom stanovništvu kako bi se proizveo maksimalni psihološki uticaj.
• Širenje straha i zastrašivanje: Glavni cilj terorizma je širenje straha među širokim segmentom stanovništva, čak i ako napad pogađa samo mali broj ljudi.

Dakle, terorizmom se mogu smatrati svi akti koji uključuju nasilje prema civilima ili državnim organima sa namerom postizanja političkih, verskih ili društvenih ciljeva kroz zastrašivanje, kao i radnje koje izazivaju strah i destabilizaciju u društvu.