Piše: Jagoda Savić
Tvrdnja iz mojih ranijih tekstova, da kod nas vladavina prava nikad nije mogla da zaživi jer su je rušili upravo oni koji su trebali da je grade, često dobija nove primjere koji je potkrepljuju. Ovaj put je to opštinsko, kantonalno i vrhovno sudstvo u Federaciji BiH. Odabrani događaj nam danas dolazi iz Sarajeva i tiče se sudskog potraživanja osmorice dugogodišnjih radnika BH Telekoma na dionice ove kompanije predatog sudu 08.09.2015 godine. Ovo sudsko potraživanje se odnosi na period od 2006 godine i nakon sedam godina suđenja još nije okončano. Trenutno se nalazi na Ustavnom sudu BiH. Ključni pojam kojim ćemo se baviti je emisija dionica. Ovih osam radnika su dugogodišnji uposlenici BH Telekoma, od kojih su neki nakon četrdeset godina rada u ovoj kompaniji otišli u zasluženu penziju.
Radi zaštite vrlo narušenog zdravlja jednog od tužitelja i zaštite privatnosti te grupe od osam radnika od šakala iz našeg (d)novinarstva, ovaj put ću odstupiti od moje poslovične preciznosti i neću navesti čak ni broj tog sudskog spisa, kako bi mu se što teže ušlo u trag. Za zaštitu privatnosti molim i sve ostale pojedince i ustanove koji bi željeli pomoći ovoj grupi.
O KOLIKOM NOVCU JE RIJEČ?
Osam radnika svoje pravo na dionice BH Telekoma zasnivaju na članu 84 Kolektivnog ugovora i to od dana njegovog potpisivanja 04.12.2006 godine. BH Telekom je u periodu potpisivanja Kolektivnog ugovora ostvario godišnju dobit od otprilike 130-150 miliona KM, sa isplatom dividende od 1,90 KM. Potpisivanjem navedenog Kolektivnog ugovora za ovog poslodavca je nastala obaveza emisije i prenosa 5% dionica na uposlenike ove kompanije. Osam radnika je za period od kada im je počelo teći pravo na pripadajući dio dionica uskraćeno za podjelu dobiti, pa su tužbom tražili da im BH Telekom nadoknadi štetu koja se naziva izgubljena dobit po dionici sa kamatama, u skladu sa odredbama člana 189/ III Zakona o obligacionim odnosima. 5% od ovolikih miliona dobiti je značajna stavka, a emisija se vrši u odnosu na ukupni kapital, a ne na ostvarenu dobit, i iznosi otprilike 32.000.000 KM.
Dioničko društvo BH Telekom je Rešenjem o upisu u Registar kod Komisije za vrednosne papire broj 03-19-101/04 od 19.02.2004 godine, dana 19.02. 2004 upisano kod pomenute Komisije. BH Telekom je tada izdao 63. 457. 358 dionica čija nominalna vrijednost je 10 KM, a dionice su upisane 08.10. 2003 godine. Iz nalaza i mišljenja vještaka finansijske struke Maide Karadža- Delić od 22.06.2017 godine, dobijenog po nalogu suda, utvrđeno je da je vještak konstatovao da bi u slučaju da je izvršena emisija dionica u visini od 5% od osnivačkog kapitala društva, osam tužitelja ostvarilo 1.012 dionica , te da bi ukupna dividenda koju bi tužitelji pojedinačno ostvarili u periodu od 2007 do 2017 godine iznosila po 15 837, 80 KM za svakog radnika pojedinačno, a zakonska zatezna kamata na istu u visini od 11.032,49 KM, opet puta osam. Parnične strane nisu imale primedbe na izvještaj sudskog vještaka Karadža-Delić.
ZAŠTO SE KOČI OVAJ SUDSKI POSTUPAK?
U kom grmu leži zec? Iste zahtjeve koje su postavili radnici BH Telekoma, su postavili i radnici HT Eroneta. Kad je u pitanju BH Telekom, očigledno je da u ovom sudskom postupku nije problem u novcu, a emisijom 5% dionica, vlasnički udio Federacije BiH u BH Telekomu bi se smanjio na otprilike 87,5%. Ali, to smanjivanje nije centralni problem ovog postupka, već njegovo međudejstvo sa potraživanjima radnika HT Eroneta. Naime, ako bi radnici BH Telekoma dobili sudski spor protiv ove kompanije, onda bi se po istom šablonu prava na emisiju dionica trebala priznati i radnicima HT Eroneta. A ako bi sud radnicima HT Eroneta priznao njihova prava, udio Federacije BiH u HT Eronetu bi pao ispod 48%, te bi time Federacija BiH izgubila kontrolu nad kompanijom.
ŠTA KAŽU DOKUMENTA?
Statut dioničkog društva BH Telekom Sarajevo od 29.09. 2010 reguliše pitanja osnovnog kapitala dionica, dividendi, upravljanja društvom i ostalim elementima vezanim za funkcionisanje privrednog društva. Odredbama člana 24 stav 1 navedenog statuta je propisano da društvo može emitovati posebne dionice za zaposlene u društvu. Zbir nominalnih dionica za zaposlene ne može biti veći od 5% osnovnog kapitala društva (stav 2). Dionice zaposlenih sadrže ista prava kao i obične dionice,a ne mogu se prenositi na druga lica osim na zaposlene i penzionisane zaposlenike društva (stav 3). Članom 25 Statuta je propisano da dioničar koji se nalazio na listi dioničara društva kod Registra vrednosnih papira FBiH na dan donošenja odluke Skupštine društva o raspodjeli dobiti ima pravo učešća u dobiti naplatom dividende ili sticanjem besplatnih dionica u skladu sa zakonom i odlukom Skupštine.
KAKO FUNKCIONIŠE EMISIJA U PRAKSI?
BH Telekom je imao za obavezu da emituje dionice svojim radnicima po osnovu odluke o emisiji vrednosnih papira, čime bi i ovih osam radnika po osnovu Zakona o tržištu vrednosnih papira stekli pravo vlasništva nad vrednosnim papirima. BH Telekom je bio dužan podnijeti Registru vrednosnih papira FBiH nalog za registrovanje vrednosnih papira u datom roku, i tu obavezu nikad nije izvršio. Zatim, BH Telekom nije donio odluku o emisiji zatvorenom ponudom vrednosnih papira. Jedini preduslov za ispunjenje obaveze BH Telekoma prema svojim radnicima je ostvarena dobit BH Telekoma u poslovanju za period od 2006-2015 godine. Ova kompanija je svojim odlukama izdvajala sredstva za porez na ostvarenu dobit, fond rezervi, akumuliranu dobit za reinvestiranje, te je izvršena uplata dividende dioničarima BH Telekoma.
Prije podnošenja tužbe Sindikat BH Telekoma se obratio Nadzornom odboru i Skupštini sa zahtjevom za pokretanjem postupka dodatne emisije dionica kako bi se ispunile obaveze poslodavca prema radnicima. BH Telekom je od momenta potisivanja ugovora znao kakvu obavezu ima i u proteklom periodu je mogao obezbijediti dovoljno sredstava za isplatu dodatnih potraživanja kao što su dividende i kamate. Važno je imati na umu da sama emisija dionica ne izaziva nikakav trošak ni za BH Telekom ni za njegove dioničare.
KAKO JE REAGOVAO BH TELEKOM?
Iz Zapisnika sa sastanka predstavnika Federalnog ministarstva promet i komunikacija, Sindikata BH Telekoma, Sindikata Hrvatskih telekomunkacija Mostar, Sindikata Hrvatske pošte Mostar i Sindikata BH pošta od 15.04.2013 godine proizilazi da je na navedenom sastanku raspravljano o utvrđenim tačkama dnevnog reda , te između ostalog o neprimjeni člana 84 Kolektivnog ugovora za područje telekmunikacija u FBiH, te člana 77 Kolektivnog ugovora za područje djelatnosti poštanskog saobraćaja u FBiH, stvorene pretpostavke za obaveznu realizaciju ovih obaveza, pa je donesen zaključak da će se resorno ministarstvo i sindikat usaglasiti o narednim koracima u cilju realizacije tih odredbi iz Kolektivnog ugovora.
Iz dopisa advokata F.Muhića , kao punomoćnika Sindikata BHT-a Nadzornom odboru BH Telekoma, te resornom ministarstvu od 19.11.2013 godine i 24.01.2014 godine utvrđeno je da je isti upućen Nadzornom odboru i Upravi društva BH Telekom zbog 5% dionica te da se isti treba pregovarati sa Upravom i ministarstvom, te je određeno da se na nekoj od narednih sjednica izjasne zaključkom ili odlukom o tom pitanju. Na X sjednici Centralnog odbora Sindikata BH Telekoma izvršeno i svojevrsno priznanje obaveze da se u cilju ispunjenja obaveze trebaju rezervisati i sredstva .
KO SU GLAVNI KOČNIČARI PRAVA RADNIKA?
Osnovni pravni problem koji je zakočio zadovoljenje prava radnika BH Telekoma je mišljenje Vrhovnog suda FBiH o ovom pitanju. Mišljenjem Vrhovnog suda FBiH su uposlenici suštinski izvedeni iz prava, jer im je ugovorena obaveza umjesto ispunjenja pretvorena u naturalnu obligaciju.
Ovaj sud je u svom odgovoru na traženo mišljenje broj 65 0 Rs 499246 16 SPP od 10.03.2017 zauzeo stav da radnik Dioničkog društva BH Telekom Sarajevo, u sudskom postupku može tražiti naknadu štete tek nakon provedene emisije dionica, kada stiče aktivnu legitimaciju u individualnom građanskom sporu.
ŠTA KAŽE STRUKA?
Profesorica Grbo Zinka, koja predaje predmete Poslovno pravo i Pravo privrednih društava na Pravnom fakultetu u Sarajevu, je dala mišljenje da je pogrešno shvatanje po kom tužitelji mogu ostvarivati prava na svoje dionice tek nakon emisije dionica jer emisija dionica za zaposlene nije javna emisija dionica. Ukratko, Kolektivni ugovor je neposredni pravni osnov na koji se tužitelj mogu pozivati u ostvarenju svojih prava.
Zašto smo Vrhovni sud FBiH nazvali glavnim kočničarem prava radnika BH Telekoma? Iz prostog razloga što je mišljenje Vrhovnog suda FBiH obavezno za sve niže sudove. Iz tog razloga su sudije kantonalnih i opštinskih sudova, čak i ako ne misle kao Vrhovni sud FBiH, dužni da presuđuju u skladu sa stavom Vrhovnog suda FBiH. Kada su mišljenje univerzitetske katedre i sudija suprotni i oprečni jedno drugom, trebalo bi podržati mišljenje univerziteta, sem ukoliko se ne radi o nekom korumpiranom stručnjaku. Međutim, Vrhovni sud FBiH je ignorisanjem struke nanio očiglednu, trajnu, nepopravljivu i neoprostivu štetu radnicima BH Telekoma, ali istovremeno i svim budućim potraživanjima ove vrste, i time u pravosudni sistem unio vodenični kamen, čiji lanac je nemoguće isjeći. Naravno, u konceptualnom smislu, ne shvatajući razliku između javne emisije dionica i emisije za uposlenike, ovo mišljenje Vrhovnog suda FBiH moramo nazvati diletantskim. Veoma me je rastužilo kad sam saznala da je potpisnik tog mišljenja sudija Zdravka Grebo, čija majka mi je bila posebno draga a brat dugogodišnji prijatelj.
IGRICE OKO EMISIJE DIONICA
Drugi kočničar prava radnika je pravna služba BH Telekoma. U sudskom spisu se nalazi i Zapisnik sa 37 sjednice skupštine Dioničarskog društva BH Telekom broj 00.1-1.1-12633/14 od 28.05. 2014 u kom je izvršna direktorica za pravne poslove Alma Čolo navela „da su uprava i nadzorni odbor BH Telekoma uradili sve što je bilo do njih kada je u pitanju implementacija bilo koje odredbe kolektivnog ugovora, da je Kolektivnim ugovoro utvrđeno da će društvo internim aktima predvidjeti mogućnost emisije dionica za zaposlene što je i urađeno, da mogućnost ne znači i imperativ da će se to i desiti , ali ako do toga dođe o tome će odlučiti skupština u zakonom utvrđenoj proceduri“.
TUŽAN SARAJEVSKI SUDSKI POSTUPAK
Prvostepeni postupak pred Opštinskim sudom u Sarajevu je vodila sudija Sanela Vrbljanac. Ova sudija je morala odlučivati poštujući mišljenje Vrhovog suda BiH, što je dovelo do niza grešaka u pravnoj koherentnosti njene sudačke odluke. Tako je npr. u svom obrazloženju činjenica navela argumente koji nedvosmisleno potkrepljuju opravdanost zahtjeva radnika, a onda donijela presudu potpuno suprotnu toj opravdanosti. Zato njen sopstveni zaključak logički uopšte ne proizilazi iz opisa koji mu prethodi, a postoji i zabrinjavajuća kognitivna diskonekcija između pomenutih obrazloženja i sudačkog zaključka. Druga greška je što veći broj relevantnih argumenata uopšte nije uzela u razmatranje. Krajnji rezultat rada gospođe Vrbljanac je da je, pod papučom mišljenja Vrhovnog suda FBiH, radnike BH Telekoma dovela u situaciju da je ostvarivanje njihovih prava uslovila voljnom radnjom tuženog BH Telekoma, čime je pravo radnika ostalo potpuno nezaštićeno.
Gospođa Vrbljanac je podržala tvrdnju Alme Čolo iz pravne službe BH Telekoma da ova kompanija ne može samostalno izvršiti emisiju dionica za zaposlene, pozivajući se na član 205 Zakona o privrednim društvima po kojoj odluku o povećanju kapitala u svrhu emisije dionica za zaposlene donosi Nadzorni odbor po odobrenju skupštine društva. Gospođa Vrbljanac je zaključila da iz člana 84 Granskog kolektivog ugovora ne proizilazi imperativna obaveza poslodavca da izvrši emisiju posebne klase dionica za zaposlene, nego je predviđena kao mogućnost. Gospođa Vrbljanac je u svojoj presudi, strana 6, navela da „kako emisija dionica za zaposlene neosporno nije provedena, niti sud može obavezati tuženog da istu izvrši. Upravo ova rečenica bi bila osnov debelog preispitivanja kvalifikacija gospođe Vrbljanac da vrši dužnost sudije.
Gospođa Vrbljanac je takođe navela da je odluka o povećanju osnovnog kapitala u isključivoj nadležnosti Vlade Federacije BiH, kao većinskog vlasnika dionica u visini od 90%. Tim stavom je zaštitila BH Telekom jer je po njenom mišljenju „ imao nedostatak pasivne legitimacije i nemogućnost ispunjenja obaveza“. Faktički, gospođa Vrbljanac je napravila razliku između Vlade FBiH kao vlasnika kompanije i BH Telekoma kao tuženog, ocijenivši da BH Telekom ne može vršiti emisiju dionica.
Gospođa Vrbljanac je takođe potpuno ignorisala činjenicu da je po Statutu BH Telekoma Nadzorni odbor ovlašten za donošenje odluke o povećanju osnovnog kapitala emisijom dionica za zaposlene iz dobiti, da je on organ BH Telekoma i da odatle proizilazi i pasivna legitimacija tuženog BH Telekoma. Po članu 79 Statuta, Uprava BH Telekoma zastupa tuženog i sve njegove organe i odgovara za zakonitost poslovanja.
Osam radnika BH Telekoma je eksplicitno tražilo da emisiju dionica vrši ovlašteni organ u skladu sa tri zakona koji regulišu tu materiju i dva temeljna dokumenta. To bi značilo da je gospođa Vrbljanac samo trebala da naloži BH Telekomu da emituje dionice, a odluku i cijeli postupak prodaje bi proveli nadležni organi BH Telekoma.
Odredbama člana 217 Zakona o privrednim društvima je propisano da se može utvrditi mogućnost emisije posebne klase dionica za zaposlene. Osim toga, odredbama člana 9 stav 1 Zakona o tržištu vrednosnih papira FBiH određeno je da se pravo vlasništva na vrednosnom papiru stiče upisom vrednosnog papira kod Registra vrednosnih papira FBiH na račun vlasnika vrednosnog papira.
ŠTA KAŽE BRANITELJ RADNIČKIH PRAVA?
Gospođa Sanela Vrbljanac je ocijenila da je za BH Telekom postojala mogućnost a ne obaveza prenosa dionica pa je citirala član 84 Kolektivnog ugovora koji „samo obavezuje poslodavca da predvidi emisiju dionica za zaposlenike ,a nikako da ga obavezuje da izvrši emisiju posebne klase dionica za zaposlenike. Advokat Adi Jogić, zastupnik osmoro radnika BH Telekoma, je u svojoj žalbi na prvostepenu presudu naveo sljedeće: „Obaveza emisije posebne klase dionica za uposlenike od 5% osnivačkog kapitala je bila fakultativna do momenta ugovaranja granskog kolektivog ugovora u kom je po članu 84 i po članu 24 Statuta ta mogućnost pretvorena u pravnu obligaciju prema kojoj poslodavac mora predvidjeti emisiju za svoje uposlenike i pezionisane uposlenike.
Ima još jedan detalj koji je advokat Jogić posebno istakao. Gospođa Vrbljanac je izbjegla da primijeni član 3 Granskog Kolektivnog ugovora prema kojem treba primijeniti najpovoljnije pravo za zaposlenika ukoliko je ono različitim propisim različto utvrđeno, da Granski Kolektivi ugovor ima veću pravnu snagu od Statuta tuženog i da je sudija bila dužna primijeniti Granski Kolektivi ugovor a ne Statut BH Telekoma. Ista gospođa Vrbljanac je potpuno ignorisala činjenicu da su kolektivni ugovori sui generis izvor radnog zakonodavstva u uslovima tržišne ekonomije i da postaju dominantan metod regulisana odnosa na radu. Advokat Jogić takođe smatra da je protekao razuman rok za izvršenje obaveze predviđene Kolektivnim ugovorom.
ZAKONI DAJU PRAVO RADNICIMA
Kad se sve sabere, može se reći da je gospođa Vrbljanac gurnula u ladicu Granski kolektivni ugovor i time povrijedila dva najbitnija zakona. Zakon o radu, član 144 stav 1, kaže da se Kolektivnim ugovorom uređuju prava i obaveze strana koje su ga zaključile te prava i obaveze iz radnog odnosa ili u vezi sa njim. Član 121 istog Zakona propisuje da strane kolektivnog ugovora mogu zahtijevati zaštitu svojih prava pred nadežnim sudom. Iz ove odredbe zakona proizilazi i apsolutna nadležnost sudačke fotelje u koju je zasjela Sanela Vrbljanac za odlučivanje o ovoj tužbi, kao i aktivna legitimacija tužitelja i pasivna legitimacija tuženog BH Telekoma.
Gospođa Vrbljanac npr. čak nije ni obrazložila zašto smatra da ne postoji obaveza BH Telekoma na emisiju dionica za zaposlene, niti je uzela u razmatranje nijedan predloženi dokaz itd.
JOŠ TUŽNIJI DRUGOSTEPENI POSTUPAK
U drugostepenom postupku pred Kantonalnim sudom, pojavljuje se opet neke druge sudije, kao što su Aida Hasić i Nedžad Šljuka. Na pristupu ovom predmetu putem Interneta nisam mogla otvoriti dosta fajlova, pa mi nedostaju imena ostalih sudija koji su učestvovali u odlučivanju o ovom predmetu. Drugostepena odluka je početkom novembra 2022 godine takođe odbacila zahtjeve radnika BH Telekoma kao neosnovane. Međutim, obzirom na to da ova tema ima još neobrađenih šokantnih detalja, biće prilike da se znatiželja građana u vezi sa pitanjem odgovornosti zadovolji na najbolji mogući način, pružajući javnosti još relevantnih informacija.
Foto: BHT