Hadžije i hadžinice iz naše zemlje koje trenutno borave u Medini danas su, u organizaciji Ureda za hadž i umru Islamske zajednice u BiH, posjetile plato na kojem se 625. godine dogodila Bitka na Uhudu.
U ovoj bitki, koja je bila mušrički odgovor na pobjedu muslimana na Bedru, Poslanik a.s., je ranjen, a poginuli Hamza r.a. i drugi ashabi.
Ovom prilikom našim hadžijama obratio se glavni vodič Izet-ef. Čamdžić, koji je podsjetio na historijske činjenice, ali i ukazao na osnovnu poruku Bitke na Uhudu, bitke u kojoj su muslimani poraženi.
„Kad god u životu date prednost prolaznom nad vječnim, očekujte poraz“, poručio je efendija Čamdžić.
Podsjetio je kako se u dolini podno brda Uhud okupile vojske i počela je bitka. Poslanik i ashabi su vrlo brzo potisnuli moćnijeg neprijatelja, nakon čega je počela i podjela vrlo bogatog ratnog plijena.
„Poslanik, a.s., izdvojio je 50 najboljih i najsposobnijih strijelaca i postavio ih ovdje, na ovo brdo, koje se zove Brdo strijelaca, Tamo u onom palmoviku, tamo se smjestio vrsni vojskovođa, kasnije Allahova sablja, Halid ibn Velid, on je čekao priliku. Poslanik i ashabi su brzo potisnuli neprijatelja i gurnuli ih nazad. Ali, šta je Poslanik rekao ovim ovdje koje je ostavio? Rekao je, nije moglo jasnije, ako nas poraze ovdje i vidite da naša tijela ptice raznose, vi ne smijete napustiti položaj, ni po koju cijenu i nikako. Jesu li napustili? Jesu. Eh, to je pouka. Mi smo zbog ove rečenice ovdje došli. Kad su vidjeli da se bere ratni plijen, šta su i oni poželjeli? Prolaznost su poželjeli“, kazao je efendija Čamdžić.
Naglasio je da izborom onog što je prolazno pobjeda nikad neće biti izvjesna.
„Kao što smo sad ovdje došli da uzmemo pouku, i ashabi s Poslanikom su iz tog poraza uzeli pouku i nisu više doživljavali poraze, koračali su iz pobjede u pobjedu. Mi smo bili na džemretima, pobacali kamenčiće, da se šejtanu suprotstavimo, da akumuliramo imansku snagu, da mu ne damo prići nama. Ovdje smo došli da to potvrdimo i da s našim hadžom koračamo iz pobjede u pobjedu, boreći se sa sobom“, poručio je Čamdžić.
Nakon Uhuda, hadžije su posjetile i džamiju Kibletejn, džamiju s dvije Kible.
Hafiz Sadrudin-ef. Išerić je jedan od ovogodišnjih vodiča i pojašnjava kako je upravo u ovoj džamiji došla naredba da se muslimani, umjesto prema Jerusalemu, u svom namazu počnu okretati prema Mekki, odnosno Kabi i Haremi-šerifu.
„Poslanik ih je zatekao na namazu i saopćio im da je naređeno da se okrenu. Kako su stojali, samo su se okrenuli“, kazao je hafiz Išerić.
Na ovaj način Bog je, kako je pojasnio tumačenje mufesira, ispunio čežnje Poslanika a.s. i udovoljio mu da se u namazu okreće prema Kabi.
Džamija Kuba je prva džamija koju je Poslanik a.s. sagradio nakon početka objave i u čijoj je gradnji sam učestvovao. Naše hadžije su je danas posjetile i njoj klanjale dva rekata.
„Džamije su naši centri, ne samo za ibadet, nego i druge aktivnosti. Ova je posebna i zbog toga što je Poslanik rekao da dva rekata namaza u njoj imaju vrijednost obavljene umre“, kazao je vodič jedne od grupa hafiz dr. Maid-ef. Ibrahimović.
U Medinu danas iz Mekke pristiže i novih 350 hadžija, koji će, prema usvojenom planu, odmah posjetiti Poslanikovu džamiju i provesti određeno vrijeme u Revdi, najstarijem dijelu ove džamije za koji je Poslanik kazao da je „jedna od džennetskih bašči“.
I za pristigle hadžije također će bti organizirane posjete znamenitostima Medine. Povratak u domovinu prvih hadžija planiran je za 25. juni.
MINA