Danas izricanje konačne presude Radovanu Karadžiću

Podijelite ovaj članak:

Apelaciono vijeće Međunarodnog mehanizma za krivične sudove u Haagu izreći će ove srijede konačnu presudu bivšem predsjedniku Republike Srpske Radovanu Karadžiću, optuženom za genocid i ratne zločine u BiH. Ona bi trebala postati i prva pravosnažna presuda Međunarodnog suda političkom čelniku, a ne vojnom licu, za genocid i zločine u BiH.

Predsjedavajući Pretresnog vijeća suda u Haagu O-Gon Kwon u martu 2016. izrekao je Karadžiću prvostepenu kaznu zatvora od 40 godina. 

Teška, ali ne i najteža kazna za genocid u Srebrenici 1995, te zločine protiv čovječnosti počinjene u okviru četiri udružena zločinačka poduhvata. Ali i oslobađanje od optužbi za genocid u sedam općina 1992. godine: Bratunac, Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Zvornik.

– Vijeće se nije uvjerilo da je jedini razuman zaključak da je postojala namjera da se djelimično unište grupe bosanskih muslimana i/ili bosanskih Hrvata u tim opštinama kao takve – kazao je u obrazloženju O-Gon Kwon.

Upravo je ovaj dio presude ono na čemu je tužilaštvo u Haagu baziralo svoju žalbu. Tužilaštvo je tvrdilo da su dva mita vezana za genocid iz 1992: jedan da Karadžić ne može biti osuđen jer prije njega nije niko, a drugi da je potrebno da genocid bude usmjeren protiv svih pripadnika grupe.

– Genocidna namjera nema tog uslova. Genocidna namjera se ne svodi na matematičku kalkulaciju broja ubijenih ljudi ili ljudi koji su bili izvrgnuti drugim genocidnim djelima. To je upravo klopka u koju je upalo prvostepeno vijeće – izjavila je tužiteljica Katrina Gustafson.

– U Prijedoru je 2,7 posto muslimana proslijeđeno u logor za ratne zarobljenike, 2,7% od 49.000 muslimana u Prijedoru. To nije genocid – tvrdi Karadžić.

Genocid u Srebrenici ranije je utvrđen i za pretresno vijeće nije bilo sumnji u to kakvu je ulogu imao Radovan Karadžić.

– Optuženi je sa Mladićem, Bearom i Popovićem dijelio namjeru da svi vojno sposobni muškarci bosanski muslimani iz Srebrenice budu pobijeni – naveo je O-Gon Kwon.

To je također jedan od udruženih zločinačkih poduhvata na čijem čelu je prema prvostepenoj presudi bio. Dva se odnose na terorisanje i snajpersko djelovanje po civilima Sarajeva, te uzimanje međunarodnog osoblja za taoce. Nije bilo sumnje ni da je Karadžić bio na čelu sveobuhvatnog UZP-a koji je počeo postojati još 1991. godine, u kojem prema prvostepenoj presudi nisu učestvovali srbijanski vojni i politički zvaničnici. Jedan od dokaza Karadžićeve uloge bio je možda i najpoznatiji govor Radovana Karadžića za skupštinskom govornicom.

– Ako bilo koje vijeće na svijetu moje molbe da se prestane s tom politikom koja će nas dovesti na autostradu stradanja shvata kao moje prijetnje, onda nešto nije uredu s ljudskom logikom. To je bila molba, a ne prijetnja. Da je bila prijetnja ne bi se izgovarala – rekao je Karadžić.

Karadžić je tražio oslobađanje, a Tužilaštvo utvrđivanje krivice za genocid u sedam bh. općina 1992. i strožu kaznu.

– On je zloupotrijebio svoje ogromne ovlasti kako bi prolio krv bezbrojnih žrtava i zato pravda traži da dobije najtežu moguću kaznu, kaznu doživotnog zatvora – poručila je tužiteljica Gustafson.

Presudu će objaviti petočlano apelaciono vijeće sa Dancem Vanom Jonsenom na čelu. Iako je vijećem trebao predsjedavati Theodor Meron, on se zbog interesa pravde povukao iz ovog predmeta, a zamijenio ga je Ivo Nelson de Kaires Batista Rosa.

Podsjetimo, Karadžić je uhapšen 2008. godine u Beogradu nakon 13 godina bijega, iako je prvobitna optužnica podignuta u julu 1995. godine.

Godinama se skrivao u Beogradu prerušen u nadriliječnika pod imenom Dragan Dabić.

federalna.ba

Subscribe
Notify of

0 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x