U organizaciji Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“danas je u hotelu Evropa organiziran Akademski diskurs na temu: „Dejtonske i postdejtonske podvale“
Prisutnima se najprije obratio Predsjednik Bosanske akademije nauka i umjetnosti „Kulin ban“ akademik prof.dr. Suad Kurtćehajić koji je dao uvod u kojem je istakao da je Dejtonskim sporazumom nagrađena velikosrpska politika samom činjenicom da je Repuplika srpska koja je odgovorna za genocid instalirana kao jedan od dva bh entiteta.
Potom je akademik Kurtćehajić ukazao i na višestruke razloge ništavosti Dejtonskog sporazuma.
Najprije aktivna legitimacija Slobodana Miloševića kao potpisnika Dejtonskog sporazuma za Saveznu Republiku Jugoslaviju je upitna jer je ta država priznata tek1996.godine dakle poslije Dejtona.
Dalje razloge ništavosti Dejtonskog sporazuma akademik Kurtćehajić vidi u sljedećem:
Prema Bečkoj konvenciji o pravu međunarodnih ugovora u članu 51. stoji: Izraženi pristanak država da bude vezana ugovorom koji je posljedica prisile izvršene na njezina predstavnika činima ili prijetnjama upravljenim protiv njega, bez ikakvog je pravnog učinka.
U članu 52. dalje stoji: Prisila na državu izvršena prijetnjom ili upotrebom sile protivno načelima međunarodnog prava utjelovljenima u Povelji Ujedinjenih narod čine svaki međunarodni ugovor ništavim.
I najvažniji razlog je sadržan u članu 53. koji kaže da su svi ugovori koji su suprotni imperativnoj normi međunarodnog prava (ius cogens) ništavi.
Ius cogens norma na prvom mjestu zabranjuje genocid te samim tim nakon presude Internacionalnog suda pravde u Hagu od 26. februara 2007. godine da je u i oko Srebrenice izvršen genocid od strane VRS (vojske Republike srpske) stvoren je pravni osnov ništavosti Dejtonskog sporazuma koji samo zahtijeva potvrdu od suda u Hagu.
S obzirom da se bez zahtjeva institucija Bosne i Hercegovine ne može pokrenuti proces poništenja Dejtonskog sporazuma trenutno jedini mehanizam je da se Generalnoj skupštini UN proslijedi zahtjev bilo koje zemlje članice UN da se ide na Internacionalni sud pravde u Hagu za dobijanje Savjetodavnog mišljenja“da li je postojanje Rs protivno međunarodnom pravu“.
Nakon uvodnog izlaganja akademik Kurtćehajić je prepustio riječ akademiku prof.dr.Aleksandru Kneževiću koji je prisutnima ukazao da Bosna i Hercegovina nije prevela Daytonski mirovni sporazum na bosanske jezike, niti su ga usvojili nadležni državni organi. OHR – Ured visokog predstavnika u Sarajevu je Ustav BiH (Aneks 4 Ugovora) preveo na domaće jezike uz naznaku da je taj prevod neslužben. Time prevodom pod pritiskom etničkih političkih stranaka izvršena je diverzija na najmanje dva mjesta: izmišljeni su konstitutivni narodi i sakriveno je da je Republika Srpska naziv entiteta, tj. nema pravni status republika.
Na dalje, u političkoj praksi u izrazu: Legitimno predstavljanje naroda promjenjen je naglasak. Predstavljanje naroda (demos) protumačen je u smislu legitimnog predstavljanje (više) naroda, umjesto kao legitimno predstavljanje naroda (građana) određenog područja.
Ipak ključni elemenat istakao je akademik Knežević koji je obojio politiku od 1990..te godine do danas je podvala u terminologiji nakon prvih višestranačkih izbora. Etničke grupe (narodi) u BiH nazivaju se nacijama. Nacija je država u kojoj može da živi više etničkih grupa (naroda). U svijetu postoji oko 190 nacija (država) i oko 6.000 etničkih grupa (naroda). Svaka nacija u svijetu ima svoju teritoriju. Kako su etničke grupe u Bosni i Hercegovini proglašene nacijama, a ne narodima slijedi da svaka etnička grupa (narod) u Bosni i Hercegovini treba da ima svoju teritoriju. Ta podvala je bila prva i najvažnija karika u projektu razbijanja Bosne i Hercegovine.
Inače, vidljivo je da vlasti u BiH legalno koriste neslužbeni prevod ustava BiH. Posebno se postavlja pitanje kako opozicione političke stranke ne reaguju na permanentne političke podvale. Predpostavlja se smatra akademik Knežević da niko od njihovih članova nije pogledao legalni ustav Bosne i Hercegovine (na engleskom jeziku), nego koriste izmišljotine etničkih političkih stranaka.
