Prema podacima Ujedinjenih nacija, 30 posto riba otrovano je plastikom, do 2050. godine u morima će biti više plastike nego ribe.
Plastične kese se, naime, proizvode od polietilena, naftnog derivata za čiju razgradnju je porebno čak 1.000 godina, a otrovne hemikalije pritom dospijevaju u tlo, jezera, rijeke i mora.
Prema procjeni američkog Zavoda za zaštitu okoline, svjetska potrošnja plastičnih kesa dostigla je godišnji nivo do 1.000 milijardi komada, prenosi Večernji list.
Ali, tek ih se manje od jedan odsto reciklira zbog visokih troškova – skuplje je plastičnu kesu reciklirati nego napraviti novu. Pri tome priroda plaća najveći danak jer ostalih 99 posto zagađuje mora, rijeke i jezera, vetar ih raznosi po kopnu, kanalizacija odnosi u vode.
Bezbroj je dokumenovanih slučajeva u kojima su životinje umjesto hrane, progutale plastičnu kesu, a onda umirale u bolovima zbog začepljenja ili nemogućnosti daljneg prehranjivanja.
Na desetine hiljada kitova, ptica, foka i kornjača svake godine umire zbog plastičnih kesa na moru i u njemu. Takođe, mnogo je slučajeva u kojima su ptice, ribe, kornjace ili druge životinje ostale zapetljane u njima i danima umirale u mukama.
Raspadom njihovih leševa, plastika se ponovo vraća u prirodu i ciklus se može ponavljati stotinama godina.
Brojne zemlje diljem svijeta shvatile su opasnost koju predstavljaju plastične kesice, pa ih je sve veći broj njih zabranio ili uveo poreze na njihovu upotrebu.