Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira

Podijelite ovaj članak:

S dr. Nurkićem razgovarali smo u njegovom Centru za kardiologiju i kliničku imunologiju s alergologijom u centru Sarajeva. On se vratio u BiH nakon osam godina provedenih u Kuvajtu, gdje je liječio kuvajtskog emira i njegovu porodicu. Iako u Kuvajtu nema mnogo bh. građana, jedan je ljekar iz naše države liječio čelnika ove bogate bliskoistočne države!

To je naoko bio „uobičajen“ dan u životu jednog bosanskohercegovačkog interventnog kardiologa. Dr. Midhat Nurkić tada nije ni slutio da će jedan njegov pacijent neposredno, sudbinski, utjecati na njegov profesionalni put. Jedan je poziv promijenio sve i odveo ga u topli Kuvajt na osam godina. Narednih godina liječio je čelnika bogate bliskoistočne države – kuvajtskog emira.

On je Tuzlak, specijalista interne medicine i subspecijalista kardiologije, predvodnik u liječenju poremećaja srčanog ritma. Uspješno se bavi ugradnjom pacemakera, što ga čini jednim od najboljih bh. stručnjaka u domenu interventne kardiologije.

Nakon osam godina provedenih u Kuvajtu, dr. Nurkić se prošle godine vratio u Bosnu i Hercegovinu. Oko odluke o povratku u domovinu, kaže, nije dvojio.

Da su Bosanci i Hercegovci iznimno cijenjeni i na dobrom glasu zbog znanja koje posjeduju – potvrđuje i iskustvo dr. Nurkića. On se vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon osam godina provedenih u najbogatijoj državi svijeta – Kuvajtu, gdje je radio kao jedan od ljekara kuvajtskog emira, šeika Sabaha El-Ahmeda El-Džabira El-Sabaha, u „Sabah Al-Ahmed Cardiac Centru“.

 - Od Tuzle do Bliskog istoka: Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira!

Dr. Nurkić nije ni slutio da će ga poslovne prilike odvesti na Bliski istok te da će provesti skoro deceniju radeći rame uz rame sa svjetskim eminentnim stručnjacima. Školovanje je završio u svojoj domovini – Bosni i Hercegovini, a svojevremeno je bio i jedan od najmlađih doktora medicinskih nauka.

Ljekarsku je karijeru zvanično započeo 1998. – na Odjelu za interventnu kardiologiju Klinike za kardiovaskularne bolesti UKC Tuzla, gdje je proveo šest godina obnašajući direktorsku funkciju. Iako se može pohvaliti impresivnom karijerom, dr. Nurkić o svojim postignućima skromno govori, potcrtavajući da je njemu Hipokratova zakletva „zvijezda vodilja“.

Od Tuzle do jugozapadne Azije – neobična „životna trasa“ bh. ljekara Midhata Nurkića

Vrata svog Centra za kardiologiju i kliničku imunologiju s alergologijom na Marindvoru dr. Nurkić otvorio je ekipi FACE-a, a nakon konstatacije da njegov rad i karijera „oduzimaju dah“, odgovara umotvorinom da je „svaki čovjek prosjek pet osoba s kojima radi“. Kako kaže, nakon osam provedenih godina na Bliskom istoku, u jugozapadnoj Aziji, nakon početka pandemije korona virusa on i njegova supruga Jasmina, specijalistkinja kliničke imunologije, shvatili su da se moraju vratiti kući…

 - Od Tuzle do Bliskog istoka: Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira!

Ipak, iskustvo koje su stekli od nemjerljivog je značaja, te ga mogu iskoristiti za unapređivanje svoje privatne ljekarske prakse koja se nalazi u samom centru glavnog bh. grada.

Iako je u svojoj domovini dugo bio na rukovodećim pozicijama, vodio timove od 130 ljudi, u jednom je trenutku odlučio napraviti „rez“. Otkriva nam da je sve započelo tokom Kongresa kardiologa Evropske asocijacije. Nakon odlaska na taj kongres, dobio je poslovnu priliku koju je odlučio iskoristiti. Nije ni slutio da će jedan njegov pacijent, kuvajtski ambasador u BiH, neposredno utjecati na njegov sudbinski, profesionalni put.

„Ne možemo se požaliti na njihovo gostoprimstvo“, izjavljuje dr. Nurkić odmah na početku razgovora o iskustvu u Kuvajtu.

 - Od Tuzle do Bliskog istoka: Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira!

„Postoje razlike u sistemima“, kaže. Naglašava da mu se u Kuvajtu najviše dopao trud da budu „u trendu“ sa najnovijim medicinskim otkrićima. Ponajviše ga je, kaže, impresioniralo „umijeće“ Kuvajćana da djeluju odmah.

„Moj je pacijent ovdje bio kuvajtski ambasador u BiH. Na njegov poziv otišao sam na Kongres kardiologa Evropske asocijacije. Bio sam konsultant u ‘Sabah Al-Ahmed Cardiac Centru’. Ipak, kao i svugdje, Kuvajćani imaju prednost kad je riječ o pozicijama… Što se tiče medicine – imaju priliku da koriste sve ono što je najbolje u svijetu! Jako je bitno biti u dobrom timu, a to se izniveliše sa radnim godinama“, kaže.

Jedan njegov radni dan u Kuvajtu bio je umnogome drugačiji od onog u Bosni i Hercegovini. Kaže da se do dijagnoze dolazi timski – uz sveprisutno uvažavanje svačijeg mišljenja ili „ljekarske perspektive“.

„Mlađi doktor prezentira slučaj. Dobijete mišljenje šta biste vi uradili s tim pacijentom, a potom čujete kolegu kakvo on mišljenje ima o tome… Brzo se dođe do zaključka“, kaže dr. Nurkić.

Na naše pitanje da uporedi kuvajtski zdravstveni sistem sa ostalim u svijetu, dr. Nurkić govori da Bliski istok ima odličan „medicinski pravac“ – mahom se, kaže, ljekari obrazuju na engleskom jeziku. Pritom, Kuvajćani posjeduju i najsavremenije medicinske aparate.

„Oni se obrazuju na engleskom jeziku; jedino se u Jordanu može studirati na arapskom. Interesantno je da se sve specijalizacije obavljaju u Americi ili pod američkim patronatom“, govori dr. Nurkić za FACE. „Neopisiv je osjećaj pomoću robotske ruke obaviti koronarografiju pacijentu koji se nalazi u drugoj prostoriji“, dodaje.

 - Od Tuzle do Bliskog istoka: Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira!

Transplantacija srca – u Kuvajtu „uobičajena“, u BiH nepostojeća

1967. godine prvi je put izvedena transplantacija srca u svijetu, a u godinama koje su uslijedile, sve više država počelo je obavljati ovaj zahvat. Danas je to „uobičajena“ operacija. Ipak, u Bosni i Hercegovini ova se procedura još uvijek ne obavlja.

 - Od Tuzle do Bliskog istoka: Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira!

Prema podacima Udruženja dijaliziranih i transplantiranih bolesnika FBiH, na listi čekanja za transplantacije srca i jetre nalazi se oko dvadesetak bolesnika. Situaciju dodatno usložnjava to što naša država nije dio Eurotransplanta. Dr. Nurkić kaže da svugdje postoje liste čekanja, ali da se ipak neki slučajevi prioretiziraju.

„Medicina je, nažalost, skupa. U Kuvajtu imaš priliku voditi pacijenta kome je treći put transplantirano srce…“, kaže on. „Postoje liste čekanja i u Kuvajtu, ali se zna šta je prioritet, a šta se može čekati“, naglašava.

Konačno živi „bosanskim životom“

Vratio se u Bosnu i Hercegovinu prošle godine i kaže da se nije pokajao. Dodatno je na njegovu odluku utjecala i pandemija korona virusa. Naglašava da je novac manje releventan u odnosu na porodicu, zdravlje, okruženje…

„U Kuvajtu sam radio s jako bogatim ljudima, ali shvatite da novac tu ništa ne znači i shvatite šta je prolaznost… Bitne su materijalne stvari, ali porodica, zdravlje, zdravo okruženje – to je najbitnije. Naša je želja bila da se vratimo u BiH i napravimo nešto svoje. Pored moje supruge, tu su još i naše kolege. Imamo mali ali kvalitetan tim. Željeli smo ponovo živjeti ‘bosanskim životom’. Neki su mi rekli da sam lud jer sam se vratio, ali mi se nismo pokajali. Ipak, ljudi u svijetu žive bez stresa, a ljudi u BiH su njemu konstantno izloženi“, kaže dr. Nurkić.

Trend „odliva mozgova“ iz Bosne i Hercegovine traje već dugo, ali dr. Nurkić nema negativan stav prema tome. Kaže da je uvijek dobro izaći iz svoje zone komfora.

„Nisam negativno nastrojen prema odlasku mladih iz BiH. Ne kažu džaba da u zoni komfora ne raste ništa. Kad se izađe iz zone komfora – tad počinje učenje. Svako ko ode odavde – promijeni svoj pogled“, kaže on.

 - Od Tuzle do Bliskog istoka: Dr. Midhat Nurkić, interventni kardiolog iz BiH, osam je godina brinuo o srcu kuvajtskog emira!

Sve češće iznenadne srčane smrti: Dr. Nurkić upozorava na ove simptome 

Oko 35 posto svjetske populacije boluje od povišenog krvnog pritiska, a čak pedeset posto hipertoničara u BiH nije svjesno svog problema. Od posljedica infarkta u BiH premine oko tri i po hiljade ljudi, a simptomi se često zanemaruju.  

Dr. Nurkić kaže da se prvi simptomi ipak mogu primijetiti, ali se ne smiju zanemariti. Dodaje da je intolerancija napora prvi simptom, a potom i oticanje nogu…

„Ako vi ne možete prijeći sto metara – postoji neki problem. Intolerancija napora, oticanje nogu, visok jastuk – to su sve simptomi koji ukazuju na oštećenje srčanog mišića. Visok je stepen mortaliteta kad je riječ o oštećenju srčanog mišića“, kaže.

U tim se slučajevima mora uraditi EKG i mora se kontrolirati krvni pritisak, a potom se pristupiti adekvatnom liječenju. 

Sve su češće i iznenadne smrti mladih ljudi. Dr. Nurkić naglašava da se i ovaj sindrom može preduprijediti redovnim kardiološkim pregledima.

„Ako je pacijent mlađi od trideset godina, postoji genetska malformacija koja se treba otkriti. Simptomi su progresivni zamor, dispneja, nemogućnost ležanja na ravnom“, kaže on, dodajući da su vrtoglavica, palpitacije i gubitak svijesti ozbiljni predznakovi za sindrom iznenadne srčane smrti.

Dr. Nurkić je zaključio da je pandemija korona virusa „resetovala“ čovječiji imuni sistem, te da su nakon prebolovanog virusa česte i virusne kardiomiopatije, pa važnost redovnih pregleda dodatno je akcentirana.

Dženeta Rovčanin/Face.ba

Subscribe
Notify of

0 Komentari
Inline Feedbacks
View all comments
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x