Na samom ulazu u selo Umoljani na olimpijskoj planini Bjelašnici nalazi se džamija sa specifičnom munarom prilagođenom vremenskim prilikama na ovom području.
Ne postoje pisani tragovi kada je džamija sagrađena, ali se vjeruje da je to bilo u 15. vijeku.
Popis stanovništva
Na takvu pretpostavku upućuje podatak velikog broja muslimana u popisu stanovništva sela Umoljani 1488/89. godine, kao činjenica da su Umoljani uvijek bili vjersko sjedište područja oko gornjeg toga rijeke Rakitnice.
Duran Bandić, imam u penziji, u džamiji Umoljani službovao je 15 godina. Rođen je u ovom mjestu ispod Bjelašnice, u kojem je prije rata bio veliki broj stanovnika.
Imali su i školu. Sada preko zime u selu ostane samo oko šest domaćinstava, starijih osoba. Jedan od njih je i Duran, koji je već petu godinu u penziji.
Džamija u Umoljanima postala turistička atrakcija
-Umoljani su lijepo mjesto. Ovu ljepotu samo dragi Allah može dati. Nekada se jedva stizalo kozjom stazom. Danas imamo javnu rasvjetu, telefone, nove objekte, dolazi se asfaltnom trakom. Izgrađeno je više pansiona. Sada smo turističko mjesto, kaže Bandić.
Bandić nam je ispričao da je po pisanim tragovima od džamije o Umoljanima starija samo Turhan Emin-begova džamija u Ustikolini.
Postoje još naznake da bi mogla biti sagrađena na nekim od bogumiliskih stećaka.
– Mještani su zapamtili da su džamija i munara bile drvene. Džamija sa kamenim zidovima sagrađena je krajem 19. vijeka, a današnja kamena munara 30-ih godina prošlog stoljeća. Munara je obložena limom krajem 70-ih godina.Vjernici iz više sela dolazili su u ovu džamiju. Tačno smo znali ko je iz kojeg sela. Uvijek je bila puna vjernika. Prije agresije na BiH nije bilo mobitela i telefona. Kada vjernici iz Ćomora ne bi na vrijeme došli čekali smo ih, i tek kada bi se pojavili počeli bi smo s namazom, priča Bandić.
Pod zaštitom države
Prema njegovim riječima tokom 1993. godine 13 sela na bjelašničkom području je zapaljeno. Jedini objekat koji nije zapaljen je džamija u Umoljanima. O razlozima njenog opstanka pričaju se različite priče i legende.
Muharem Fatić je jedan od rijetkih mještana koji tokom zime ostaje u selu kaže da je istina da je na gredi džamije bilo urezeno da su tu bili četnici iz Nevesinja i da je pisalo “Lazar – ne“, što je značilo da se džamija ne dira.
Fatić: Na gredi džamije bila je urezana poruka
Drugi govore da je nisu zapalili bojeći se da ih dragi Bog ne bi kaznio. Naime, jedan od njih čuo je legendu o ovoj džamiji, ali i kako su Umoljani dobili ime, te je naredio svojim vojnicima da džamiju niko ne smije dirnuti. Tako je, zaista i bilo. Svake godine u Umoljanima se održava mevlud, ali i tefirič, na kojem se okupi više hiljada ljudi.
Džamija u Umoljanima, jedan je od najstarijih objekata u BiH, i danas je atrakcija za turiste. Većina njih obavezno se fotografišu pored ovog vjerskog objekata, pod zaštitom države.
Kako su Umoljani dobili ime
Prema legendi u vrijeme zmajeva, vila i čarobnjaka, stanovnike Umoljana htio je pojesti zmaj. Došao je iz kanjona Rakitnice. Imao je oblik zmije. Vijugajući iz kanjona prema Umoljanima iza sebe je ostavljao trag kojim danas teče Studeni potok i koji uistinu podsjeća na kretanje zmije.
Prema kazivanju, tadašnji seljani bili su okupljeni na tradicionalnom teferiču. Kada su ugledali aždahu, pobjegli su na obližnje brdo Pošiljak.
U strahu, zajedno s hodžom, molili su se Bogu da ih spasi ove nemani. Bog im je uslišao molbe i skamenio aždahu čiji se obrisi i danas jasno mogu vidjeti u stijeni brda Pošiljak.
Kada se pogleda kanjon Rakitnice, izvijugani Studeni potok i aždaha u stijeni, teško se može ostati ravnodušan i otrgnuti od utiska legende.
Prema nekim navodima, upravo zbog legende o zmaju i molitvama Umoljani su i dobili ime koje danas ponosno nose.
Prema historijskim podacima u ovom maloj džamijici je tokom Drugog svjetskog rata čuvan i sarajevski primjerak Hagade.
(Avaz/Senzor.ba)