On je dobio šest mjeseci zatvorske kazne uprkos činjenici da je više od 170 svjetskih lidera i nobelovaca tražilo obustavu sudskog postupka
Dobitnik Nobelove nagrade za mir Muhamad Junus osuđen je zbog kršenja zakona o radu u Bangladešu.
On je dobio šest mjeseci zatvorske kazne uprkos činjenici da je više od 170 svjetskih lidera i nobelovaca tražilo obustavu sudskog postupka. Junus ima rok od 30 dana za žalbu.
Inače, Junus je pionir u korištenju mikrokredita za pomoć siromašnim ljudima.
Zaposlenje 67 radnika
Grameen Telecom, koji je Junus osnovao kao neprofitnu organizaciju, nalazi se u centru suđenja. Čelnica Trećeg radnog suda u Daki Šeik Merina Sultana objasnila je u svojoj presudi da je 67 zaposlenika Grameen Telecoma trebalo biti primljeno na neodređeno vrijeme.
Međutim, sutkinja je navela kako nije ostvarena participacija zaposlenih i da nisu ni formirani fondovi iz kojih bi se isplaćivale plaće kada radnik ne bi mogao raditi zbog bolesti ili nekog drugog razloga. Dodala je kako je, prema politici kompanije, 5 posto dividende kompanije trebalo biti raspodijeljeno osoblju.
Krivim je proglasila Junusa, kao predsjednika tvrtke, i tri druga direktora tvrtke osudivši svakoga na šest mjeseci zatvora. Grameen Telecom posjeduje 34 posto najveće kompanije mobilne telefonije u zemlji Grameenphone, podružnice norveškog telekomunikacijskog diva Telenora.
Dobitnik Nobelove nagrade također se suočava s nekoliko drugih optužbi, koje uključuju navodnu korupciju i pronevjeru sredstava. Junusove pristalice vjeruju da su optužbe podignute kako bi ga se omelo usred složenog političkog konteksta i napetih odnosa s premijerkom Šeikom Hasinom. Vlada Bangladeša odbacila je optužbe.
U avgustu su globalni čelnici, uključujući bivšeg američkog predsjednika Baraka Obamu, bivšeg generalnog sekretara UN-a Ban Ki-muna i više od 100 dobitnika Nobelove nagrade, pozvali sutkinju da obustavi sve pravne postupke protiv Junusa. Potpisnici su u pismu poručili da su duboko zabrinuti prijetnjama demokratiji i ljudskim pravima u Bangladešu.
Mali zajmovi
Junus je 1983. osnovao Grameen banku, koja daje male zajmove poduzetnicima koji inače ne bi ispunjavali uslove za bankovne zajmove. Uspjeh banke u izvlačenju ljudi iz siromaštva doveo je do sličnih nastojanja mikrofinansiranja u mnogim drugim zemljama. Administracija nove premijerke započela je niz istraga o Junusu nakon što je ona došla na vlast 2008., piše Sky News.
Junus je u to vrijeme kritikovao političare u zemlji rekavši da ih zanima samo novac. Hasina mu je odgovorila nazvavši ga “krvopijom” te ga optužila da je kao čelnik Grameen banke koristio silu i druga sredstva kako bi vratio kredite od siromašnih seoskih žena.
Godine 2011. vlasti su započele reviziju aktivnosti banke. Junus je otpušten s mjesta generalnog direktora zbog navodnog kršenja državnih propisa o penzionisanju. Također mu je suđeno 2013. pod optužbom da je primao novac bez dopuštenja vlade, uključujući Nobelovu nagradu i autorske naknade od knjige.
Avaz