Bivši ministar za ljudska prava i izbjeglice BiH, Miloš Lučić imao je čak pet savjetnika, što je više nego što je previđeno Pravilnikom, a neki od njih su dobili platu i naknadu, iako nigdje nije evidentirano da su uopšte bili na poslu.
Navodi se ovo, između ostalog, u izvještaju o provedenoj finansijskoj reviziji u Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH za prošlu godinu.
Kancelarija za reviziju institucija BiH je u svom izvještaju upozorila da jedan dio rada Ministarstva nisu mogli ni provjeriti jer je SIPA izuzela dokumentaciju po naredbi Suda BiH nakon što je protiv ministra Lučića pokrenuta istraga zbog postojanja osnovane sumnje da je počinio krivično djelo zloupotreba službenog položaja.
Revizori su precizirali da se dokumentacija do koje nisu mogli doći odnosi na izdatke za putne troškove, korištenje službenih vozila, troškove reprezentacije, ugovore o djelu, izdatke za nabavku stalnih sredstava, te dvije procedure javnih nabavki.
Zaplijenjeno je i jedno službeno vozilo Ministarstva i dva tableta. Komisija za popis stalnih sredstava utvrdila je da u Ministarstvu nedostaju i dva laptopa za koja ne postoji službena zabilješku niti dokument da su izuzeta prilikom pretresa, pa je ostalo nepoznato gdje se ona nalaze.
Bez obzira na to što pola dokumentacije fali i što su revizori mogli da provjere tek mali dio rada Ministarstva, uspjeli su da pronađu niz nepravilnosti od neplanskog trošenja novca, do netransparentnog i nepotrebnog zapošljavanja po ugovorima o djelu, na koje su se izdvajale značajne sume budžetskog novca.
Podsjećamo, Lučić je uhapšen 6. decembra prošle godine, a šest dana kasnije je podnio ostavku na funkciju ministra za ljudska prava i izbjeglice BiH.
U revizorskom izvještaju za prošlu godinu navodi se, između ostalog, da za tri savjetnika ministra u decembru 2022. godine uopšte nije evidentirano prisustvo na poslu ali im je isplaćena plata i naknade za 10 dana.
Dodaje se da je bivši šef Kabineta ministra Lučića, Mlađen Božović, prilikom odlaska iz Ministarstva, potpisao nepotpunu evidenciju o prisustvu na poslu, odnosno za tri savjetnika nije popunio dane prisustva na poslu uz obrazloženje da ih „od početka mjeseca nije vidio na poslu“.
– Nadalje, u istoj u službenoj zabilješci stoji da bivši šef kabineta nije potpisnik šiht liste niti ima ovlaštenje za potpis. Međutim, bivši šef Kabineta ministra je u šiht listi za decembar 2022. godinu svojim potpisom potvrdio svoje prisustvo do 14.12.2022. godine i prisustvo još tri osobe zaposlene u Kabinetu ministra- navodi se u izvještaju revizora.
Prema prezentovanoj dokumentaciji, Božović je 14. decembra prošle godine podnio zahtjev za isplatu otpremnine radi sticanja uslova za odlazak u penziju, a taj zahtjev nije čak ni protokolisan. Međutim, nekoliko dana kasnije njegov zahtjev je prihvaćen i isplaćena mu je otpremnina u visini šest ostvarenih neto plata.
U izvještaju revizora dalje se upozorava da Ministarstvo nije uskladilo broj vozila po klasama kako je to definisano Pravilnikom, kao i da korištenje službenih vozila nije u potpunosti usklađeno sa Pravilnikom koji se odnosi na pravo na korištenje vozila prema osobama i klasama vozila. Ukupni izdaci za upotrebu službenih vozila u 2022. godini iznosili su 153.402 KM i veći su za 31.603 KM u odnosu na prethodnu godinu.
Neopravdani troškovi
Revizori objašnjavaju da je Lučićevo Ministarstvo imalo pravo na korištenje osam službenih vozila, te 12 specijalizovanih vozila. Pravo na korištenje vozila 24 sata dnevno ostvaruju ministar, zamjenik ministra, sekretarka ministarstva i šef kabineta ministra.
U izvještaju revizora upozorava se i na neopravdane troškove reprezentacije ministra Lučića u iznosu od 1.511 KM.
Izdaci za prekovremeni rad evidentirani su u neto iznosu od 7.014 KM i manji su za 2.153 KM u odnosu na prethodnu godinu. Isplate su vršene na osnovu rješenja ministra o naknadi za prekovremeni rad. Najveći iznosi prekovremenog rada se odnose na priznate sate vozaču zamjenika ministra i vozaču ministra.
Prema navodim revizora, Ministarstvo je dalo skoro 290.000 KM za obavljanje poslova po ugovoru o djelu, što je 70.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu.
Zanimljivo je da je budžet planiran za ove namjene iznosio 240.000 KM, iz čega proizilazi da je 50.000 KM potrošeno neplanski.
– U toku godine, putem ugovora o djelu, bilo su angažovane ukupno 33 osobe. Tokom cijele 2022. godine bile su angažovane tri osobe po osnovu ugovora o djelu na poslovima, medijske saradnje (20.090 KM), stručne podrške (13.829 KM) i konsultantskim poslovima (14.400 KM) – navodi se u izvještaju.
Dodaje se da je jedna osoba koja je bila na poziciji savjetnika ministra, nakon prestanka radnog odnosa, početkom 2021. godine, zbog ispunjavanja uslova za penzionisanje, nastavila angažman u Ministarstvu putem ugovora o djelu pružajući stručnu pomoć i podršku radu Kabineta ministra iz oblasti pravne struke do dana prestanka mandata ministra uz mjesečnu naknadu od 2.200 KM.
– Dakle, i pored činjenice da su na određeno vrijeme bila zaposlena četiri savjetnika ministra, koliko je sistematizovano važećim Pravilnikom, Ministarstvo je angažovalo još jednu osobu u funkciji savjetnika u Kabinetu ministra po osnovu ugovora o djelu i u toku 2022. godine isplatilo ukupnu naknadu od 25.193 KM – upozorili su revizori.
Ugovori o djelu i po 18 godina
Ističu da su, takođe, bile angažovane i osobe od jednog mjeseca do 11 mjeseci na poslovima: prevođenje (13.323 KM za deset mjeseci), kadrovski poslovi (13.200 KM za 11 mjeseci), praćenje toka migrantske krize – Kabinet ministra (9.800 KM za sedam mjeseci), administrativno tehnički poslovi (8.400 KM za sedam mjeseci), lektorisanje jedne osobe tokom tri mjeseca (2.225 KM) i druge osobe tokom devet mjeseci (7.315 KM), konsultant (2.400 KM za dva mjeseca) i medijsko praćenje (tri osobe uz jednokratnu naknadu od po 500 KM). U regionalnim centrima je bilo angažovano šest osoba na poslovima praćenja projekata tokom cijele godine i jedna osoba tokom sedam mjeseci.
– Od naprijed navedenih, četiri osobe su bile angažovanje jednim dijelom godine po ugovoru o djelu, a zatim zaposlene u Ministarstvu na radnim mjestima državnih službenika na određeno vrijeme uz saglasnost Agencije za državnu službu BiH – ističe se u izvještaju revizora.
Dodaje se da je angažman po osnovu ugovora o djelu u Ministarstvu prisutan u dužem vremenskom periodu, a predmet ugovora nisu jednokratni konkretni poslovi što za posljedicu ima neusklađenost sa propisima i netransparentno zapošljavanje.
Revizori su upozorili i na to da se protiv Ministarstva vodi nekoliko sudskih postupaka vezano za radne sporove osoba koje su bile angažovane po osnovu ugovora o djelu u prethodnom periodu.
Ono što je zanimljivo jeste da je Ministarstvo tužila osoba koja je bila angažovana putem ugovora o djelu čak 18 godina i to na mjestu upravnika u Izbjegličko-prihvatnom centru Salakovac i Readmisionom centru u Salakovcu. Sud BiH je presudio u korist te osobe, navodeći da se tužitelj nalazio u faktičkom radnom odnosu sa Ministarstvom.
Bez imenovanih zastupnika
Već duži vremenski period Kancelarija agenta Savjeta ministara BiH pred Evropskim sudom za ljudska prava nema imenovane zastupnike već navedenu dužnost obnašaju vršioci dužnosti zastupnika imenovani od strane Savjeta ministara BiH. Aktivnosti na imenovanju zastupnika, koje traju od 2019. godine, nisu okončane, a zbog različitog tumačenja ili nejasno utvrđenih odredbi o trajanju mandata i postupanja Ministarstva je podnesena tužba.