Osmansko carstvo nije dozvoljavalo izgradnju nemuslimanskih bogomolja. U vrijeme opadanja njegove moći, tokom XIX stoljeća, brojne evropske sile su vršile pritisak na carstvo u cilju izjednačavanja prava muslimana i nemuslimana.
Odlukama Pariškog mira iz 1856. godine i donošenjem pravno – političkog dekreta – Hati Humajuna, dozvoljena je izgradnja novih i obnova starih nemuslimanskih hramova. U periodu od 1859. do 1862. godine trajao je proces sređivanja dokumentacije i kupovine zemljišta za izgradnju pravoslavne crkve u glavnom gradu Bosanskog ejaleta. Zemljište je kupljeno u ravnici, sa desne strane rijeke Miljacke.
Naredne, 1863. godine uz odobrenje osmanskog sultana Abdul Aziza, otpočela je izgradnja crkve. Izgradnja je koštala 36 000 dukata, a većinu novca su sakupili srpski sarajevski trgovci. Simboličnu svotu, od 500 dukata je uručio i sam sultan Abdul Aziz. Ruski car Aleksandar II je poslao ruske arhitekte da pomognu u izgradnju crkve, dok je sama izgradnja crkve povjerena veleskom neimaru Andreju Damjanoviću.
Crkva je završena i svečano otvorena 1. maja 1874. godine, nakon jedanaest godina izgradnje. Ipak, crkva je izazvala veliko negodovanje kod muslimana, iz razloga što se njezin toranj uzdigao iznad mnogih gradskih džamija.
Također, zvuk zvona je remetio učenje ezana, što je također bila pritužba na račun crkve. Kada je u maju 1871. godine održana svečana posveta u crkvi, koja je još uvijek bila u izgradnji, grupa od 40 muslimana, uglavnom beskućnika, na čelu sa Hadži Lojom se uputi prema crkvi kako bi spriječila svečanost.
Kako je ruski konzul živio odmah preko puta crkve, vidio je šta se dešava te bosanskom valiji naredi da pošalje žandarmeriju koja je ubrzo interevenisala i šest osoba uhvatila. Kako se ovo ne bi ponovilo Srbi su uputili protestnu notu ruskom konzulu u Sarajevu, da ovaj interveniše kod sultana.
Konzul je zahtjevao od sultana da policija osigura svečanu posvetu. U ljeto naredne godine 1 200 naoružanih askera je obezbjeđivalo svečanu posvetu crkve koja je održana 20. jula uz prisustvo više osmanskih i stranih službenika.
[…] Izgradnja Saborne crkve u Sarajevu – jednog od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu […]
[…] Avdić, FB Izgradnja Saborne crkve u Sarajevu – jednog od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu Post Views: […]
[…] Izgradnja Saborne crkve u Sarajevu – jednog od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu […]
[…] Izgradnja Saborne crkve u Sarajevu – jednog od najvećih pravoslavnih hramova na Balkanu […]