Ko se žali na svoje stanje, neka sebi nađe drugog gospodara jer On, Gospodar svih svjetova, nijedno biće ne tereti preko njegovih mogućnosti. Terete proizvodi sam čovjek, njegova nesigurnost, neosnovana pretjerana briga, zor, napetost, strah od nepoznatog, strah od bola, tuge i patnje, strah od nedostatka nafake, pa se čovjek i svoje sjene boji, a onda bježi, skriva se – ono ga proganja, ne da mu mira, pa nikamo ne može uteći niti kome dobjeći.
Neki pod teretom, kojeg sami natovare na sebe, popuste a potom se slomiju ili prhnu k'o ptice, pa nebo visoko a zemlja tvrda. Treba ostati proseban, sasređen, s obje noge čvrsto na zemlji. Visine da su dobre, na našim oknima ptica ne bi bilo.
/Iz knjige Velika avlija, autor Izedin Šikalo/