Krajišnik Husein Hilmi ef. Durić bio je mađarski muftija i pokopan je na mezarju u Budimpešti

Francuski filolog i istraživač Massieu de Clerval (1820-1896), 1856. godine boravio je u Bosni u naučnoj i političkoj misiji, te je tom prilikom, osvrćući se na Bošnjake – muslimane zapisao sljedeće: „Velika nesreća ovog dijela slavenskog naroda jeste u tome da je nepoznat, osim po izvještajima svojih neprijatelja“.

Imali smo historije onoliko koliko su drugi željeli da je imamo, percepcija u svijetu o nama je bila onakva kako su drugi željeli da bude. Naš identitet je bio ograničen, nedefinisan i pomalo samozatajan. Taman onakav da bi nas po potrebi negirali, svojatali, ili koristili kao monetu za potkusurivanje.

Da je to bilo tako, potvrđuje i činjenica da tek danas saznajemo relevantne historijske činjenice krucijalne po naš identitet i kulturu. Slična situacija je i sa znamenitim historijskim ličnostima koje su u proteklom periodu sistemski marginalizirane ili gotovo pokopane u zaborav.

U tom kontekstu, a čitajući priloge o prošlogodišnjoj posjeti Reisul uleme Husein ef. Kavazovića Mađarskoj kao i pozivu muslimana Mađarske da se organizacijski priključe Islamskoj Zajednici u Bosni Hercegovini, ugodno me iznenadila činjenica da je utemeljitelj moderne Islamske Zajednice u Mađarskoj bio Bošnjak Husein Hilmi ef. Durić.

Znajući da je Durić pretežno krajiško prezime, upustila sam se u istraživanje o ovom alimu i otkrila značajne činjenice i podatke o ovoj potpuno zaboravljenoj, a Bošnjacima, te posebno Krajišnicima, značajnoj historijskoj ličnosti. Ono što sam mogla saznati iz digitalnih arhiva kao i stare štampe koja je izlazila u njegovo vrijeme, Husein Hilmi Durić bio je sin bosansko-krupskog načelnika Mahmud-age Durića. Rođen je 11. novembra 1887. godine u Bosanskoj Krupi. Pored stečenog znanja u lokalnoj školi, završio je studije u Kairu i Istanbulu.

Kako stoji u arhivskim dokumentima, Husein Hilmi Durić je tečno govorio turski, arapski i perzijski jezik a kasnije se služio njemačkim i mađarskim. Postao je upravitelj arhiva muzeja 1910. godine. Mobilisan je 1914. od vojske Austrougarske monarhije, te postavljen za vojnog imama. Nakon ranjavanja 1915 god. u bitci kod Šabca, odlikovan je državnim i vojnim ordenima.

Husein Hilmi ef. Durić, mađarski muftija (1931 – 1936.)

Predvodivši 100 bošnjačkih i albanskih vojnika, pridružio se vojsci ‘Rongyos Gárda’, koja je uspjela da odbrani Sopron i okolno područje mađarske teritorije. S obzirom da je bio vojni imam u austrougarskoj vojsci u Prvom svjetskom ratu i kako se nije mogao vratiti u Bosnu, 1927. god u Kecskemétu je dobio mađarsko državljanstvo. Polazeći od činjenice da je Islam od strane mađarskog parlamenta 1916. god. priznat kao jedna od zvaničnih religija, na temelju tog zakonskog uporišta a koristeći svoj autoritet ef. Durić 1931. god. osniva mađarsku islamsku zajednicu (Magyarorszagi Muszlim Egyhazkozseg). Osim organizacijske strukture Islamske Zajednice, zajedno sa Budimskim muslimanima formira i muslimansko mezarje koje egzistira i danas. Autor je knjige “ISZLAM HITTAN” objavljene u Budimpešti 1933. god. te knjige Povijest Islama (ISZLÁM VALLÁSTÖRTÉNELMI TÜKÖR) objavljene u Budimpešti 1935. god. Pored toga što je učinio mnogo na zaštiti od osmanlija preostalog islamskog kulturno-historijskog naslijeđa u Mađarskoj, bio je pokretač incijative i gorljivi zagovornik izgradnje nove džamije u Budimpešti. Prvi projekat za izgradnju džamije izradio je arhitekta Ferenc Suppinger 1931. god. a nakon 4 godine (1935) Lorant Lechner je uradio novo idejno rješenje. Iako je Durić tražio podršku za izgradnju džamije širom islamskog svijeta, projekat nije realiziran za njegova života. Preselio je na ahiret u februaru 1941. godine. Današnja Islamska Zajednica u Mađarskoj broji cca 25.000 vjernika i pravna je nasljednica “Durićeve” Islamske Zajednice.

Američki magazin Life (izlazio od 1883. god. do 1972. god.), koji se inače proslavio svojim fotografijama , 15. Marta 1937. godine objavio je prilog o Islamu i muslimanima u Mađarskoj gdje možemo vidjeti nekoliko fotografija tada već Muftije Durića.

Muftija dovi pred mezarom Đul-Babe (Turbe Gül Babe u Budimpešti)

Postoje i dva kraća dokumentarna arhivska filma na kojima je zabilježen Kurban Bajram u malobrojnoj islamskoj zajednici u Budimpešti kao i dženaza namaz muftiji Duriću.

Mezar muftije Durića u Budimpešti

Kako stoji na nišanu, Efendija Durić je preselio na ahiret 1941. god. Pokopan je u mezarju u Budimpešti.

Današnji Predsjedavajući Mađarske islamske zajednice sa sjedištem u Budimpešti Zoltan Bolek te njegov zamjenik Tóth István u svojim medijskim istupima tvrde da se Husein Ef. Durića muslimani u Mađarskoj često i rado sjete.

Ostaje poražavajuća činjenica da je ovaj vrsni alim u rodnoj zemlji i Bosanskoj Krupi kao rodnom gradu apsolutna nepoznanica što je svakako propust kako naših historičara tako i nosioca kulturne politike.

„Kada kulturno sjećanje iščezne, nestanak zajednice koja ga baštini je neizbježan“. Tako kaže poznata filozofkinja Agnes Heller.

Evo, prilike da se na 130-u godišnjicu njegovog rođenja, prisjetimo i demistificiramo lik i djelo ovog nadasve značajnog Bošnjaka i muslimana.

Napomena: Kompletan rad autora Esme Crnkić o Husein Hilmi ef. Duriću kao i povijesti Islama u Mađarskoj možete pročitati u Glasniku Rijaseta Islamske Zajednice br. 9-10/16

2 Komentari
Oldest
Newest Most Voted
Inline Feedbacks
View all comments

[…] Krajišnik Husein Hilmi ef. Durić bio je mađarski muftija i pokopan je na mezarju u Budimpešti Post Views: 1 […]

[…] Krajišnik Husein Hilmi ef. Durić bio je mađarski muftija i pokopan je na mezarju u Budimpešti […]

2
0
Would love your thoughts, please comment.x
()
x