Ukrajina dosad ne zadovoljava demokratske standarde potrebne za ulazak u NATO, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u intervjuu za TASS.
“Da bi uopće pričati o takvoj mogućnosti, zemlja mora doseći demokratske standarde koje Ukrajina trenutno ne zadovoljava”, rekao je na pitanje može li se Ukrajina primiti u NATO. Szijjarto je rekao da je pitanje prava nacionalnih manjina, oko kojeg se Budimpešta prepire s Kijevom, vrlo važno za Mađarsku. “Nikada nećemo prihvatiti kršenje manjinskih prava. Uvijek ćemo se zalagati za poštivanje i jačanje poštivanja prava nacionalnih manjina. I dok se to pitanje ne riješi, vrlo je, vrlo je komplicirano” razgovarati o svakom daljnjem prijemu Ukrajine u NATO”, rekao je mađarski ministar.
Naime, Mađarska i Ukrajine su susjedne zemlje. Odnos između Budimpešte i Kijeva je napet od uvođenja ukrajinskog zakona o edukaciji u 2017. kojim je propisano svim nacionalnim manjinama da uče ukrajinski jezik u školama. U zapadnoukrajinskoj regiji Zakarpatska oblast živi mađarska nacionalna manjina, njih oko 150 000 tisuća. Škole, u kojima učenici sada moraju učiti ukrajinski jezik i povijest, su većinom financirane od strane Mađarske.
Što se tiče pristupanja Ukrajine u NATO savez, Kijevu je to jako važno jer smatraju da bi imali čvršće vojno zaleđe Zapada u sukobima na istoku države. Ukrajinska vlada opetovano, često i očajnički, vrši pritisak na članice NATO saveza, pogotovo SAD, kako bi ušla u savez što prije. S druge strane, iz Bijele kuće nude podršku “teritorijalnoj cjelovitosti” Ukrajine, ali su oprezni što se tiče pristupanja te države u NATO. Diplomatski tvrde da su im “vrata otvorena”, ali i da imaju puno toga za napraviti prije prijema. Trebaju učiniti “reformu pravosuđa, modernizaciju obrane i oživjeti ekonomiju”, govori glasnogovornica Bijele kuće Jen Psaki prošlog mjeseca, a prenosi AP.