Piše: Jagoda Savić
14.03.2019 godine sam Agenciji za prevenciju korupcije i borbu protiv korupcije BiH predala dopis koji je dokazivao da je u Italiji farmaceutska industrija Glaxo Smith Kline u tri godine ( od 2015-2017) podmitila doktore sa 38 miliona eura kako bi se zagovarali upotrebu njihove MMR vakcine. Dopis je sadržavao spiskove ljekara sa imenima i prezimenima i sumama novca koja im je data. Obzirom da je to za naše pojmove ogroman novac, smisao je bio da se ispita da li su takve isplate honorara postojale i u našoj zemlji i Agencija je moj dopis proslijedila u Tužilaštvo BiH.
Tužilaštvo BiH je nakon dvije godine, dana 10.03.2021, donijelo naredbu o nesprovođenju istrage koja se odnosi na moguće malverzacije iz oblasti farmacije. Meni kao podnosiocu prijave je dostava odluke o obustavi istrage na koji imam pravo kao stranka u postupku pokušavana dva puta, a onda je postavljena na oglasnu ploču Tužilaštva BiH. Međutim, kada sam tu odluku zatražila prošle nedelje, rekla sam tužiteljici da namjeravam pisati tekst o tom predmetu. Rezultat je bio da sam umjesto tužilačke odluke iz marta 2021 godine koju sam trebala dobiti dobila dopis koji je tužiteljica uradila godinu dana kasnije, 28.03.2022. Taj drugi dopis ne sadrži bukvalno ni jednu informaciju o provedenom dokaznom postupku iz kog bi proizašao zaključak da nema osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo“. Faktički, tužiteljica mi je poturila kukavičije jaje s nadom da ga neću prepoznati, pa ćemo se iz tog razloga danas posebno fokusirati na taj predmet broj T20 0 KTAK 0017295 19 i „prošetati“ ga kroz uobičajenu strukturu istražnih radnji iz ove oblasti.
1.)korupcija
Kad bi državna tužiteljica bila mala Merisa koja ide u vrtić „Bubamara“ , od nje ne bismo očekivali da shvati šta je korupcija. Znači, govorićemo o vezi između pojmova „dati novac“ i „za uzvrat očekivati uslugu“ a koristićemo naziv fiktivne farmaceutske industrije „Klinac Palac“ i ime fiktivnog lika Sofije Jovanović. Dakle, u našem fokusu je proizvođač MMR vakcine „Klinac Palac“ koji daje novac Sofiji Jovanović da hvali njihove vakcine koje ne valjaju i od Sofije traži da naredi da se one daju djeci.
Za dokazivanje ove korupcije potrebna su samo tri elementa:
1.)dokaz da je „Klinac Palac“ uplatio 9000 eura na bankovni račun Sofije Jovanović, dakle trebaju nam izlazna faktura i bankovni transfer,
- )dokaz da je Sofija Jovanović javno hvalila vakcine proizvođača „Klinac Palac“ i davala izjave u njihovu korist, dakle trebaju nam isječci iz novina sa člancima gdje Sofija preporučuje te vakcine, snimci sa priloga iz TV Dnevnika u kojima Sofija tvrdi da nema zabrinjavajućih vakcinacijskih reakcija, objave u korist tih vakcina na Sofijinom Fejsbuk profilu itd.
3.)naredba ministarstva zdravstva o davanju maloj djeci baš vakcine proizvođača „Klinac Palac“ iako ima i puno boljih proizvođača, a koju je potpisala Sofija Jovanović. Dakle, treba nam i kopija Sofijine odluke iz ministarstva.
Dokaz da je „Klinac Palac“ uplatio novac Sofiji Jovanović za usluge promocije njihove vakcine može pribaviti samo tužilac jer Zakon o bankama štiti tajnost podataka sa bankovnog računa Sofije Jovanović i svih ostalih vlasnika. Ako mala Merisa ne pribavi dokaz o uplaćenom novcu, u tom slučaju mala Merisa štiti Sofiju Jovanović i za tu zaštitu može da bude optužena po Krivičnom zakonu BiH.
Javne izjave Sofije Jovanović se mogu lako dobiti isjecanjem novinskih članaka, presnimavanjem priloga iz TV dnevnika i slično, a naredba koju je potpisala Sofija se može dobiti na osnovu zakona o slobodi pristupa informacijama, mada to iziskuje vrijeme od najmanje 15 dana.
Ako Sofija Jovanović nije ovlašteno lice koje može potpisati naredbu da se ta vakcina daje maloj djeci, onda će proizvođać vakcina „Klinac Palac“ uplatiti 9000 eura na njen bankovni račun sa svrhom doznake „za istraživanje i razvoj“. Kad mala Merisa bude pitala direktora firme „Klinac Palac“ zašto je Sofiji Jovanović uplatio tih 9000, on će reći da je to zbog razmjene informacija o nus pojavama vakcine. Mala Merisa neće skontati da Sofija ne radi u državnoj Agenciji za lijekove a da jedino ta Agencija ima pravo da „Klincu Palcu“ šalje informacije o nus pojavama i da Sofija na svom poslu uopšte nema dodira sa informacijama o nus pojavama vakcina. Znači, mala Merisa ne može shvatiti da „Klinac Palac“ nešto muti sa Sofijom, i da te zakulisne radnje pokriva lažnim opravdanjem za prenos novca „za istraživanje i razvoj“.
Faktički, mala Merisa ne može da skonta sledeće: Proizvođač vakcina „Klinac Palac“ je na račun Sofije Jovanović uplatio 9000 eura iako Sofija radi na kartoteci u Domu zdravlja i niti šta istražuje niti pomaže razvoj „Klinca Palca“ i njegovih vakcina. Sofija je u nekoliko televizijskih priloga, da bi bilo uvjerljivije, intervjuisana k'o fol slučajni prolaznik na ulici, dala izjavu novinarki i pohvalila vakcinu proizvođača „Klinac Palac“. Mala Merisa još nije uspjela da shvati da je pozitivno mišljenje o vakcinama proizvođača „Klinac Palac“ stvoreno njegovim parama, da to nije samostalno mišljenje Sofije Jovanović i nekih drugih osoba i da su prije nego što su dobili pare i Sofija i ostali smatrali da su te vakcine škart.
Figurativno rečeno, Sofijinih 9000 eura je trebalo da ispita Državna agencija za zaštitu i istrage- SIPA, i to njeno Finansijsko-obavještajno odjeljenje¸ FOO. U tužilačkom spisu nije bilo fiktivnih likova već je postojao pisani zahtjev da se Tužilaštvo BiH obrati farmaceutskoj industriji Glaxo Smith Kline i zatraži popis ljekara koji su od ove kompanije primali novac za svoje usluge oko javne promocije njihove MMR vakcine, a u dopisu Agenciji za borbu protiv korupcije BiH je bilo navedeno da se Tužilaštvo BiH obrati i evropskom udruženju farmaceuta EFPIA i zatraži iste podatke.
FOO postupa po Zakonu o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti, koji je jedan iznimno važan zakon za našu državu. FOO može prikupiti vrijedne podatke, ali ti podaci su obavještajnog karaktera i nemaju dokaznu snagu u krivičnom postupku već se tretiraju kao indicije. Ovo odjeljenje se može obratiti i stranom pravnom licu, kompaniji Glaxo u Belgiji, ili svojim kolegama iz belgijskog FOO bez tužilačkog naloga, a ovih nekoliko objašnjenja mi je dao jedan izuzetno ljubazni uposlenik tog odjeljenja agencije SIPA.
EFPIA u BiH diše zajedno sa proizvođačima vakcina i njihovim javnim promotorima pa je za pribavljanje podatka o novcu trebao eksplicitan tužilački nalog. Sektor farmaceutskih industrija je vrlo specifičan pa pitanja na koje tužiteljica Merisa Nurkić nije odgovorila su: koliko je u sektoru proizvodnje vakcina „njuškanje“ oko kompanije Glaxo u suštini efikasno? Zatim, koliko bi Glaxo bio motivisan da bude kooperativan u davanju kompromitujućih podataka o sebi samom, jer bi to bilo kao da siječe granu na kojoj sjedi? Treće, na koji način je zamislila da se izvrši uvid u knjige izlaznih faktura , koje zovemo skraćeno KIF, i nađe fakture kojima je plaćena javna promocija MMR vakcina u BiH? Ukratko rečeno, KOME i KOLIKO?
.
2.) vakcine „šlj“ kategorije
Kad bi državna tužiteljica bila učenica Merisa iz osnovne škole „Miladin Popović“, od nje ne bismo očekivali da shvati šta je to „šlj“ kategorija. Tužiteljica Nurkić je dobila sažetak o nekim vakcinama koji je bio pun mikrobioloških, hemijskih i genetičkih termina. Međutim, bitno je znati da ti termini ne pripadaju nekom visoko specijaliziranom medicinskom fondu znanja već se radi o terminima iz opšte kulture.
U prvom sažetku je pisalo da vakcina „Priorix tetra“, kad se uporedi sa svim drugim vakcinama, u sebi sadrži najviše genetičkog materijala, i to čak 140 puta više od prijavljene doze, da u sebi ima 5 % crijevnih parazita elminata, valjkastih crva nematoda, pilećih ćelija, bakteriju Neisseria meningitidis koja izaziva opasni meningitis i teško izlječive bakterije kao što su Helicobacter pylory , Escerichia coli i Staphylococcus aureus.
U drugom sažetku je pisalo da u vakcini „Infanrix Hexa“ sastojci koji služe za imunološku reakciju nisu sačuvani u izvornom obliku već u jedinjenju nepoznatih osobina, što znači da antigeni i toksoidi nisu nađeni kao šest zasebnih proteina difterije, velikog kašlja, tetanusa, hepatitisa b, haemophilus influenzae b i dječije paralize tipa 1,2, i 3. Umjesto njih je pronađena jedna makromolekula koja reaguje na proteinski laboratorijski test. Međutim, taj isti test ih ne prepoznaje pojedinčano već kao novo jedinjenje koje je nerastvorljivo i nesvarljivo. Faktički, ova makromolekula je polimer koji ima nepoznat i nepredvidiv toksicitet i efikasnost, nema sve sastojke koje je proizvođač prijavio, a od hemijskih elemenata nedostaju formaldehid, fenoksietanol, glutaraldehid i ostaci antibiotika. I , što je najvažnije, moglo se utvrditi 35% sastava vakcine dok je 65 % ostalo nepoznato.
Učenica Merisa sigurno ne bi mogla biti đak generacije. Međutim, čak i polupismenoj učenici je moralo upasti u oči tih 65% nepoznatog sastava vakcine da joj se u glavi upali alarmna lampica. Kako to da se malim bebama smije davati više od pola nepoznatog materijala ?!! Ko se drznuo da tako nešto uradi ??? Otkriće nepoznatih komponenti bi zahtijevalo hitnu zabranu korištenja vakcine u BiH po naredbi tri ministra zdravstva, što nije učinjeno.
Javne izjave o pozitivnim osobinama vakcine mogu dati razni medicinski subjekti kao što su medicinski fakultet, zavodi za javno zdravstvo, ministarstva zdravstva, inspekcije za zdravstvo, pedijatri, neuropedijatri, bolnice, domovi zdravlja, strukovna udruženja i Agencija za kontrolu lijekova. Ove ustanove mogu da daju pozitivno mišljenje po svojoj vokaciji i po stručnom znanju , pa su u poziciji da arbitriraju i njihovo mišljenje se prihvata kao neprikosnoveno. Upravo ta neprikosnovenost tumačenja u mnogim situacijama objektivno prikriva koruptivnu radnju pa je korupciju u zdravstvu teško otkriti jer je pokrivaju titule i funkcije. Zato istrage u ovoj oblasti nužno zahtijevaju utvrđivanje postojanja uzročno-posljedične veze između finansijskih interesa ljekara i medicinskih ustanova i njihovo javno illi pisano izjašnjavanje u korist pojedinih farmaceutskih proizvoda ili prirode pojedinih oboljenja, kao što su npr. morbili. Ova bolest se u udžbenicima na medicinskim fakultetima u zemljama gdje je vakcinacija protiv morbila neobavezna nazivaju „light disease“, laka bolest, dok je u zemljama koje nameću obaveznu vakcinaciju ista ta bolest okvalifikovana kao smrtonosno opasna.
.
3.)sofisticirane laboratorijske analize
Kad bi državna tužiteljica bila srednjoškolka Merisa koja pohađa Gimnaziju „Sejo Hadžić“ , od nje ne bismo očekivali da shvati pojam sofisticiranog, odnosno visoko preciznog u laboratorijskom okviru posmatranja. Agencija za lijekove BiH je potvrdila da od 2009 godine nije prijavljen uvoz ni jedne serije vakcine „Priorix tetra“ i da njome ne treba da se bavimo, ali nisu spomenuli da li je došlo do pravne zastare za prethodnu upotrebu te vakcine. Drugu vakcinu „Infanrix Hexa“ proizvodi isti proizvođač vakcina Glaxo Smith Kline. Naša Agencija za lijekove se najviše fokusirala na pitanje „ko“ je radio analizu a ne kakvi rezultati su dobijeni. Tako je našoj agenciji najbitnije bilo da je autor analize, CORVELVA, italijansko regionalno koordinaciono tijelo za slobodu vakcinacije koje ima svoj princip slobodnog izbora vakcinacije, iako nečiji stav prema vakcinaciji nema veze sa objektivnim laboratorijskim nalazima. Ovakvim stavom je naša Agencija faktički negirala pravo dodatnih kontrola od javnog interesa , a da pri tom nije navela da li uopšte ima aparate koji mogu raditi tu istu analizu u cilju zaštite prava potrošača.
Agencija za lijekove je takođe pronašla neki stručni časopis koji je kritikovao CORVELVINU laboratorijsku analizu, što je Agenciju za lijekove ohrabrilo da se pozabavi i metodološkim primjedbama. Naša Agencija se još fokusirala na pitanje „koliko košta“ opet izbjegavši pitanje kakvi rezultati su dobijeni. Agencija je zato navela da se efikasnost, kao i praćenje neželjenih efekata djelovanja vakcine testira u sklopu velikih, skupih studija, koje su regulisane i nadzirane od strane nacionalne i međunarodnih zdravstvenih agencija i da one nastavljaju da prate vakcine i nakon dobijanja odobrenja za promet, kontrolom proizvodnih serija i proizvodnih pogona, kao i procjenu neželjenih reakcija. Faktički, po mišljenju Agencije studije u koje je utrošeno puno para su mnogo kvalitetnije od studija koje bi mogle biti urađene sa 10 000 eura koliko je potrošila CORVELVA. Agencija pri tom nije procijenila sa koliko preciznom i sofisticiranom opremom je rađena pomenuta analiza, jer korišteni aparati su u stanju mjeriti najmanje mjerne jedinice koje postoje, i nanograme i pikograme. Osim toga, Agencija nije napravila razliku između kvantitativnih analiza koje se rade na puno uzoraka i kvalitativnih analiza koje imaju vrlo mali uzorak ali koje po pravilu upru prst u vrlo ozbiljne probleme. CORVELVA nije dužna da otima studije o lijekovima od velikih proizvođača već da signalizira poigravanje sa zdravljem proizvođača te dvije analizirane vakcine.
U ovom odgovoru Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH se između redova čita da je CORVELVA uradila beznačajnu stvar, ali se između tih istih redova takođe ne vidi težnja za istinom, kao jednom od najviših moralnih vrijednosti. Tih 65% nepoznatog sadržaja vakcine je mrlja na obrazu naše Agencije, koja pokazuje da komentar o CORVELVINOJ laboratorijskoj analizi nije dala struka već moralno posrnuli uposlenici agencije kojima dječiji životi nisu svetinja.
.
4.)Krivični zakon BiH
Kad bi tužiteljica bila Merisa, studentica Pravnog fakulteta, od nje ne bismo očekivali da shvati krivicu sve dok ne položi predmet Krivično pravo, i nauči samo četiri člana iz poglavlja o korupciji Krivičnog zakona BiH, od 217 do 219 a. Samo ta četiri člana regulišu materiju korupcije i sva četiri se svode na međusobni odnos pare& usluga, ili kako zakon kaže dar i drugi oblici koristi, a što se u narodu ukratko definiše komentarom „platiš seks, imaš seks“.
.
5.)uništenje dokaza
A sada dolazimo na malo intelektualniji level obrade ove krivične prijave. Dana 13.06.2019 godine sam Policijskoj upravi Novi Grad prijavila brisanje 59000 fajlova dokumentacije iz mog kompjutera na kojoj se zasnivala krivična prijava i to je bio kompletan pisani trag o mom sedamnaestogodišnjem radu sa vakcinama. Dok je ta dokumentacija postojala, obratila sam se i na adresu širom svijeta poznate advokatske kancelarije prof. Augusto Sinagra iz Rima da nam pomogne oko ovog predmeta jer je ista mogla da se nosi sa gigantom kakav je Glaxo. Da shvatimo o kakvom intelektualnom kalibru se radi, dovoljno je reći da objavljene knjige i stručni tekstovi prof. Sinagre stanu na 24 stranice formata A4. Obzirom na to da između Italije i BiH nema bilateralnog sporazuma o recipročnom pružanju advokatskih usluga, pomoć prof. Sinagre je de facto bila neizvodiva.
01.07.2019 sam i tužiteljici Nurkić prijavila uništenje dokaznog materijala, na osnovu člana 393 Krivičnog zakona BiH , protiv sustava elektronske obrade podataka, koji se između ostalog odnosio i na uništenje elektronske dokumentacije brisanjem podataka. Sticajem nesretnih okolnosti sam taman završila klasifikaciju arhivske građe, sve fajlove lijepo složila i otišla u Tuzlu na tri dana. Kad sam se vratila , pogledala sam na folder „Vakcine“ i užasnuta shvatila da ga više nema. Tog šoka ne želim ni da se sjećam a kamoli da o njemu pričam.
Kad me SIPA zvala na saslušanje, iz pristojnosti su mi pokazali naredbu tužiteljice i to sa tolike udaljenosti da sadržaj nisam mogla da vidim, samo sam Božijim promislom u jednoj jedinoj sekundi na naredbi vidjela datum. Kad sam se vratila kući, premotala sam u glavi sjećanje na moje putovanje i shvatila da mi je dokumentacija uništena nakon što je tužiteljica donijela naredbu da se uzme izjava od nekoliko osoba vezanih za vakcine. Da je istraga počela od mene kao podnosioca prijave, ja bih nakon poziva za saslušanje odmah napravila kopiju dokumentacije jer je to uobičajena praksa zaštite, a ovako, ne znajući da su predistražne radnje počele, dokumentaciju nisam uspjela da spasim. Moja izjava inspektoru agencije SIPA je bila siromašna detaljima, ali se tužiteljica Nurkić nikada nije zapitala šta je motiv da se nekom uništi 59 000 fajlova???
.
I, da skratimo priču, tužiteljica Merisa Nurkić nije odgovorila na pitanje đe su pare? Ima li tih para uopšte ili ih nema? Ne kaže džaba ona narodna mudrost „Prati tokove novca pa će ti sve biti jasno“.
Ono što ja zamjeram istrazi tužiteljice Nurkić je napisani stav da je Agencija za lijekove nadležna i mjerodavna . Nadležna jeste, ali u kvalifikaciji „mjerodavna“ nema ni traga kritičkoj distanci prema Agenciji za lijekove BiH a koja je bila nužna, kako bi se mišljenje Agencije vrednovalo kroz objektivnu optiku. Ja bih mišljenje Agencije za lijekove, koja se ni zarezom ne osvrne na podatak o 65 % nepoznatog sadržaja vakcine koja se daje djeci s napunjenom prvom godinom života, poderala a da ga ni ne pročitam. Drugo, tužiteljica Nurkić je napisala „da nema podataka koji bi upućivali na nezakonite radnje navedene u prijavi“ našeg Udruženja jer „nema osnova sumnje da je počinjeno krivično djelo.“ Faktički, tužiteljica Nurkić je propustila da navede koje podatke je prikupila da bi na osnovu njih izvela takav zaključak?
Ne želim nikom da udaram na lično dostojanstvo, samo naglas uopšteno razmišljam da možda nije loša ideja neke svršene pravnike zaposliti na adekvatno radno mjesto gdje se ne traži intelektualni napor, kao što su npr. okopavanje cvijeća u rasadniku komunalnog preduzeća „Rad“ ili kuvanje supica dječici u vrtiću „Bubamara“.