Na tekst Sabine Silajdžić u kojem izjednačava Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine sa neustavnim praznikom 9. januara, reagovao je i Miro Lazović, sociolog i političar iz Sarajeva, zastupnik Doma naroda Federacije Bosne i Hercegovine:
Poštovana Sabina, kao akter tih turbulentnih vremena (predsjednik Zastupničkog kluba SDP-a u Skupštini RBiH) sa dobrom namjerom, želim Vam reći da je Vaša osnovna teza o raspadu bivše nam zajedničke države Jugoslavije pogrešna. A na pogrešnoj osnovi ne može se racionalizirati naša prošla i sadašnja politička zbilja. Stoga većina Vaših razmišljanja koja iznosite podliježu propitivanju.
Krivica nije na našoj strani koji smo mjesecima tragali i predlagali konkretne prijedloge za opstanak te države. Naprimjer, prijedlog Kire Gligorova i Alije Izetbegovića o konfederalnom ustrojstvu Jugoslavije ili prijedlog SDP-a, koji je podrazumijevao Jugoslaviju kao savez suverenih republika / država sa jakim kompetencijama saveznih organa. Čak i prijedlog Miloševića da ostanemo u “krnjoj “Jugoslaviji, za govornicom Skupštine je prihvaćen ( Alija Izetbegović) pod uvjetom da u toj “krnjoj” državi ostanu istovremeno Srbija i Hrvatska.
Sva naša nastojanja bila su odbačena od SDS-a i HDZ-a. Morate znati da je tadašnje rukovodstvo SDS-a i HDZ-a vodilo politiku koja je dolazila iz Beograda i Zagreba. Dogovor Miloševića i Tuđmana iz Karađorđeva 1991. godine je predviđao podjelu i nestanak BiH.
Da skratim, pravi krivac za raspad Jugoslavije je velikosrpski projekat i težnja Beograda da se on realizira po svaku cijenu. Žalosno je da je JNA pristala da bude upregnuta u realizaciju tog cilja. U tom projektu niko nije htio ostati. Tuđmanova težnja za nezavisnom državom je u mnogome doprinijela rušenju zajedničke države. Da bi sačuvali BiH, Skupština RBiH je donijela odluku o raspisivanju Referenduma građana. Građani BiH su većinski odlučili da žele BiH kao državu ravnopravnih građana i njenih naroda, Srba, Hrvata, Muslimana i drugih koji u njoj žive.
U situaciji kada je prijetio nestanak naše države jedino ispravno je bilo da upitamo građane kavu državu žele. I tada, kao i danas, mislim da je to bila ispravna odluka. A 9. januar ‘92, dan RS-a, ni u kom smislu se ne može stavljati u istu ravan sa 1. martom, Danom nezavisnosti BiH – poručio je Lazović.