Tek sa razvitkom likovne umjetnosti kod Ilira, između VI i V stoljeća p.n.e, imamo prve prikaze Ilira obučenih u narodnu nošnju. Sve do tog perioda nam je nepoznanica, koja teško da će ikada biti razriješena. Glavni izvor, ilirskog stila odijevanja, su nam kultni i nadgrobni spomenici, uglavnom iz perioda kasnog Rimskog carstva, nastali u onom dijelu gdje proces romanizacije nije imao većeg uspjeha. Obzirom da nemamo podatke o tome kakvu su Iliri nošnju nosili u I milenijumu p.n.e, pretpostavka historičara i arheologa je da su nosili približno istu odjeću kao i u periodu rimske vladavine.
U inventaru muške odjeće najčešće susrećemo dugu, rjeđe i kratku, košulju i haljinu uz koju se ponekad nosio ogrtač. Najstariji nalaz košulje pronađen je upravo na teritoriju današnje Bosne i Hercegovine, tačnije u mjestu Ripač kod Bihaća, koja datira u V ili IV stoljeće p.n.e, ali se ona razlikuje u pojedinostima od onih koje su pronađene u rimsko doba. Košulja je u struku opasana, ali ponekad slobodno pada do koljena. Slične košulje su pronađene i na nadgrobnom spomeniku u Zenici, gdje su prikazane četiri osobe obučene u duge košulje. Ogrtači se nisu puno razlikovali od onih koji su nošeni u Rimu ili Grčkoj. Obično su bili pričvršćeni na desno rame kopčom. Hlače su nosili veoma rijetko, a i prikaze hlača imamo samo na rimskim spomenicima gdje su Iliri prikazani kao robovi Rimljana. Ipak, pretpostavka je da su ipak određeni, bogatiji, slojevi ilirskog društva nosili hlače. Prikaz hlača imamo na spomeniku sa Ripča kod Bihaća i iz Priluke kod Livna.
Poznajemo i četiri različita tipa kapa koje su nosili. Izuzetak predstavlja jedino kolotasta kapa pronađena kod Zenice. Općenito se smatra da je današnja albanska kapica – qeleshe, potekla od slične kape koju su nosili Iliri. Drugi tip je kožna kapa stožastog oblika, slična današnjim šubarama. Treći tip ima kalotast oblik sa širokim valovitim obodom. Smatra se da su ovu kapu nosili samo vojnici. Ove kape su napravljene od kože ili tkanine, ukrašene brojnim bronzanim dugmadima. Od obuće su najčešće nosili opanke, koji se nose i danas na prostoru Balkana, pa se pretpostavlja da su Slaveni taj tip obuće preuzeli od Ilira. Pravili su se od jednog komada kože, koji bi se zavrtao prema nozi i vezivao remenčićima. Postojao je i otvoreniji tip opanka, sa nizom ramenčića pričvršćenih na nogu.
Ženska odjeća je daleko bogatija. Razlog tome je, vjerovatno, jer su se žene duže opirale vanjskoj modi – grčkoj i rimskoj. Karakteristike ženske mode su: haljina dužine do stopala ili kraća varijanta do ispod koljena, gornja haljina i ogrtač. Haljina je imala duge rukave, na ramenima je bila sašivena, a po izgledu se nije puno razlikovala od muške košulje. Nosile su i tip haljine rezan u struku tako da je gornji dio bio gladak, dok je donji bio naboran i zvonolik. U takvu nošnju je odjevena i ilirska boginja Diana, prikazana na novcu ilirskog kralja Baleusa. Također, nosile su i ogrtač sa kapuljačom. Za ogrtač je specifično što predstavlja jedan od rijetkh predmeta koji je spomenut i u djelima antičkih pisaca. Marama je bila čest odjevni predmet ilirske žene, a najčešće je nošena kod nas, u Bosni, Hercegovini te Dalmaciji. Nošene su i razne vrste kapa, odnosno marama koje su vezale oko glave. Na ove marame i kape su često stavljale i brojne bronzane privjeske.
/Bosnaeinfo/